30.09.2024 / 09:53 Svijet - Politički potres

Japanski premijer Kishida odlazi s političke scene usred niza skandala

Japanski premijer Kishida odlazi s političke scene usred niza skandala
Foto: X

Japanski premijer Fumio Kishida će u utorak podnijeti ostavku, predajući vodstvo svom nasljedniku Shigeruu Ishibi, koji se očekuje da će formalno preuzeti funkciju kasnije tokom dana. On je izjavio da planira raspisati vanredne izbore za 27. oktobar.

Kishidine ocjene popularnosti bile su nesigurne tokom većeg dijela njegovog trogodišnjeg mandata zbog štetnih korupcijskih skandala koji su ga na kraju natjerali da se povuče.

Kod kuće, Kishida je bio viđen kao lider bez vizije, koji je pravio kompromise s moćnim konzervativnim nacionalistima unutar vladajuće Liberalno-demokratske stranke kako bi ostao na vlasti. Međutim, van Japana stekao je poštovanje, posebno od strane Sjedinjenih Država, zbog poticanja na hrabre promjene u japanskoj odbrambenoj i sigurnosnoj politici te zbog čvršćeg stava prema Rusiji i Kini.

AP donosi pregled Kishidinog liderstva i njegove ostavštine:

"Nakon što je preuzeo dužnost u oktobru 2021. godine, Kishida je donio niz značajnih odluka, poput poništavanja japanskog plana za postupno ukidanje nuklearne energije i pokretanja brzog vojnog jačanja. Međutim, izbjegavao je kontroverzne društvene teme povezane s rodom i seksualnom raznolikošću. Kao vođa manje frakcije unutar vladajuće stranke, njegov glavni prioritet činilo se da je zadržavanje stabilne vlasti izbjegavanjem sukoba s članovima moćne konzervativne grupe Liberalno-demokratske stranke, koju je predvodio pokojni premijer Shinzo Abe.

Abeovo ubistvo u julu 2022. godine i kasniji veliki korupcijski skandali povezani s članovima Abeove frakcije, ostavili su Kishidu stalno u režimu kontrole štete, jer su njegove ocjene podrške padale. Kishida je i sam za dlaku izbjegao napad eksplozivom tokom govora u ribarskoj luci u zapadnom Japanu, u Wakayami, u aprilu 2023. godine.

Istrage o Abeovom ubistvu dovele su do otkrivanja decenijama dugih veza Liberalno-demokratske stranke s Unifikacionom crkvom Južne Koreje. Nakon toga uslijedio je još štetniji skandal o korupciji u kojem je bilo uključeno više od 80 poslanika LDP-a, uglavnom iz Abeove frakcije, a koji je uključivao ilegalne fondove. Nekoliko poslanika, njihovih pomoćnika i računovođa optuženo je u tom skandalu.

Kishida je predvodio unutrašnje istrage i pokušao reformirati i pooštriti zakone o političkom finansiranju, ali opozicioni poslanici i birači smatrali su da su te mjere bile nedovoljne.

Javni bijes zbog skandala s ilegalnim fondovima doveo je do toga da LDP izgubi nekoliko lokalnih izbora ove godine, a poslanici unutar stranke pozivali su na novo lice kako bi se stranka oslobodila skandala i pobijedila na sljedećim nacionalnim izborima.

Kishida završava svoj mandat kao "kraljotvorac" koji bi mogao ostati utjecajan iza kulisa nakon što je pomogao Ishibi da ostvari iznenadnu pobjedu na stranačkom glasanju u petak protiv tvrdokorne konzervativke Sanae Takaichi.

Jačanje obrane Kishida, koji je dugo služio kao ministar vanjskih poslova pod Abem, stekao je poštovanje zbog svoje nacionalne sigurnosne i vanjske politike, koja je značajno produbila odnose sa Sjedinjenim Državama i drugim partnerima poput Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, Južne Koreje i Filipina, podižući međunarodni profil zemlje.

U decembru 2022. godine, Kishidina vlada usvojila je strategiju sigurnosti i odbrane koja uključuje brzo jačanje japanske vojne moći kako bi se stekla sposobnost "protunapada" s dalekometnim krstarećim raketama, što je veliki prekid s principom isključivo samoodbrane koji Japan prati od Drugog svjetskog rata.

Kishidina vlada postavila je petogodišnji cilj udvostručiti japansku vojnu potrošnju na gotovo 2% BDP-a, što bi iznosilo približno 10 triliona jena (70 milijardi dolara), čime bi Japan postao treći najveći svjetski potrošač na vojsku, nakon Sjedinjenih Država i Kine. Međutim, nije jasno kako će Japan financirati tu potrošnju i balansirati je s drugim hitnim potrebama, poput suočavanja sa smanjenjem populacije.

U decembru, Kishida je značajno ublažio pravila o izvozu oružja iz Japana, omogućujući licenciranje japanskih PAC-3 presretača raketa Sjedinjenim Državama i buduću prodaju borbenih aviona koje Japan razvija s Ujedinjenim Kraljevstvom i Italijom.

Kishida se brzo pridružio ostalim zemljama G7 u sankcioniranju Rusije i podršci Ukrajini. On je više puta izjavio: "Ukrajina danas može biti istočna Azija sutra", poredeći rusku invaziju na Ukrajinu s rastućom asertivnošću Kine u azijsko-pacifičkoj regiji. Radio je na jačanju ekonomske i sigurnosne saradnje u regiji.

"Iako su Kishidine uspjehe u vanjskim poslovima zasjenili domaći politički skandali koji su uključivali njegovu Liberalno-demokratsku stranku, kao i osrednji ekonomski rast, on je nadgledao povećanje ugleda i popularnosti Japana u regiji i globalno, kao i institucionalizaciju povezane saradnje s partnerima," napisala je Mirna Galić, viši politički analitičar pri Institutu za mir SAD-a u nedavnom članku.

Bolji odnosi s Južnom Korejom Jedan od Kishidinih diplomatskih uspjeha bio je poboljšanje odnosa s Južnom Korejom, posebno u oblasti regionalne sigurnosti i saradnje s njihovim zajedničkim saveznikom, Sjedinjenim Državama, zbog zajedničkih zabrinutosti oko Kine i Sjeverne Koreje.

Pod pritiskom Washingtona i uz podršku južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola, Kishida je pomogao u popravljanju odnosa između dvije azijske zemlje, koji su bili narušeni zbog kolonijalne prošlosti Japana i počinjenih zločina. Stabilni odnosi ključni su za američki vođenu zajedničku frontu u Pacifiku.

U aprilu, Kishida je službeno posjetio Washington i obratio se Kongresu, ističući odlučnost Japana da bude uz Ameriku kao globalni partner. U 2023. godini, predsjednik Joe Biden ga je pozvao na trilateralni samit u Camp Davidu s Yoonom, gdje su se dogovorili o jačanju trilateralnog sigurnosnog okvira.

Kada je Kishida u augustu najavio da planira podnijeti ostavku, Biden je pohvalio Kishidino vodstvo, rekavši da je pomogao da se američko-japanski savez podigne na "nove visine."

"Vođen nepokolebljivom hrabrošću i moralnom jasnoćom, premijer Kishida je transformirao ulogu Japana u svijetu," rekao je Biden u izjavi. Kishidino "hrabro liderstvo će se pamtiti s obje strane Pacifika decenijama," kazao je.

Kishida je također nedavno pomogao dogovoriti ukidanje kineske zabrane uvoza japanskih morskih plodova koju je Peking nametnuo zbog ispuštanja tretirane radioaktivne vode u Tihi okean iz uništene nuklearne elektrane Fukushima Daiichi. Napetosti zbog kineske vojne aktivnosti u blizini japanskih voda i zračnog prostora i dalje traju.

Također je produbio odnose sa zemljama jugoistočne Azije, pacifičkim otočnim državama i takozvanim zemljama Globalnog juga u razvoju.

G7 u Hirošimi i nuklearno razoružanje Kishida predstavlja izbornu jedinicu u Hirošimi, a održavanje samita grupe G7 u tom gradu u maju 2023. godine bio je vrhunac njegovog mandata usklađenog s njegovim karijernim ciljem rada na svijetu bez nuklearnog oružja.

Međutim, saopćenje sa samita G7 o nuklearnom razoružanju branilo je posjedovanje nuklearnog oružja kao odvraćanja, što je razočaralo i naljutilo preživjele američkog nuklearnog napada iz 1945. godine.

Kishida kaže da se pridržava japanskih principa da ne razvija, ne posjeduje i ne dopušta razmještanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji. Ishiba, bivši ministar obrane, zagovara produbljivanje rasprave među regionalnim partnerima o američkoj strategiji nuklearnog odvraćanja.

"Nova kapitalistička politika" se nije ostvarila Kishida je zastupao strategiju ekonomske politike "nove kapitalističke politike" koja je pozivala na pravedniju distribuciju nacionalnog bogatstva, alternativu Abemovoj politici velikih vladinih troškova i hiper-labave monetarne politike. Nijedna od tih politika nije uspjela vratiti slabi rast na pravi put.

Kishidine odbrambene i politike za djecu zahtijevale bi velika izdvajanja, a povećanja plata koje je podržavao nisu uspjela držati korak s rastom cijena.

Vladini potezi za pokušaj suzbijanja pada nataliteta u Japanu uglavnom su se odnosili na dječje doplatke za bračne parove, ali nisu rješavali problem sve većeg broja mladih Japanaca koji nerado stupaju u brak i osnivaju porodice zbog loših izgleda za posao, visokih troškova života i korporativne kulture koja je neprijateljski nastrojena prema zaposlenim majkama.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo