Putinov propagandista izazvao pomutnju na ruskoj televiziji spominjanjem 'ostavke'

U nedjelju je Solovjov govorio o situaciji u zapadnim pograničnim regijama zemlje i ustvrdio da bi ukrajinski "teroristički" napadi na ruski teritoriji morali imati strašne posljedice. To uključuje pogubljenje članova "Navaljnijeve mreže", pri čemu je mislio na pristaše pokojnog političkog aktivista i opoziconog lidera Alekseja Navaljnog, koji je umro u februaru u ne posve razjašnjenim okolnostima dok je služio zatvorsku kaznu zbog optužbi koje se smatraju lažnim u kažnjeničkoj koloniji u arktičkom krugu.

Čini se da je Solovjov rekao da je, kao rezultat ukrajinske invazije, koja je počela 6. augusta, "potrebna ostavka". Nije bilo jasno je li Solovjov mislio na ostavke zvaničnika u pograničnim regijama ili lidera zemlje, ali je komentar izazvao ogorčenost kod njegovih gostiju, među kojima je bio i član Državne dume Andrej Guruljov.

Breaking

Russian propagandist Solovyev suggests Putin's resignation. pic.twitter.com/8j4hDTglIa

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) September 24, 2024

Jedna nezavisna ruska novinska agencija objavila je na Telegramu da se radi o nesporazumu koji je nastao kada su gosti Solovjova čuli da je izrekao riječ ‘ostavka‘ te napomenula kako je vjerojatnije da je koristio izraz ‘Stavka‘ i pozvao na stvaranje "stožera vrhovnog komadanta", misleći na predrevolucionarno vojno tijelo ruske carske vojske.

Stavka je služila kao stožer vojske tokom Prvog svjetskog rata, koju je prvo vodio veliki knez Nikola Nikolajevič, a kasnije njegov rođak, car Nikolaj II.

Bivši savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, Anton Geraščenko, u svojem je prevodu govorio o ‘ostavci vrhovnog komadanta‘, prenosi Jutarnji.

Iako je reakcija na Solovjovljev komentar razumljiva sa obzirom na njegovo spominjanje danas posve opskurnog vojnog tijela, to signalizira utjecaj koji ruski predsjednik Vladimir Putin održava nad zemljom i koliko je njegova abdikacija ili svrgavanja nemoguće u ovom trenutku, prenosi Newsweek.

Putin je na vlasti od 2000. godine, a u jednom je trenutku zamijenio uloge predsjednika i premijera s Dmitrijem Medvedevom. No, 2021. ruski je lider potpisao zakon kojim se uklanja ograničenje na dva predsjednička mandata, što mu je omogućilo da potencijalno ostane na najvišoj dužnosti do 2036. Na predsjedničkim izborima u martu Putin je protiv gotovo nepostojeće opozicije osigurao peti mandat sa više od 88 posto glasova.

Putinova popularnost još je porasla sa invazijom na Ukrajinu, prema anketi nezavisne ruske agencije za istraživanje javnog mnijenja Levada Centar, a njegov rejting skočio je sa 69 posto u januaru 2022. na 83 posto do marta, nakon što je krajem februara započeo svoj rat u Ukrajini.

(Vijesti.ba)