Vulinov srpski svet: Ideje za lošu atmosferu u regionu

... dešavaju se samo na multilateralnim, ne i na sastancima “oči u oči”, a kvarenju atmosfere doprinose i sve češće neodgovorne izjave zvaničnika, piše N1 Beograd.

Opet političari idu predaleko, da bi region vratili na početak – u devedesete. Ovoga puta vremeplov u rukama ministra policije Srbije koji kaže: najvažniji zadatak sadašnje generacije srpskih političara je stvaranje srpskog sveta, a Balkan će biti stabilan kada Srbi budu ujedinjeni.

„Kada govorimo o srpskom svetu, pitam vas da li Britanija može da ima svoj Komonvelt? Može i da održava veze sa čitavim svijetom kroz svoj Komonvelt. A mi Srbi, koji svi živimo na dometu ne avionskih, već autobuskih linija, ne možemo da imamo svoj srpski svet? I ne smijemo da sarađujemo, ne smijemo da budemo povezani. Velike Srbije, nažalost, nikad nije bilo, u suprotnom bismo znali gdje živimo i koji su naši etnički prostori“, izjavio je ministar Aleksandar Vulin.

U stavu Aleksandra Vulina, političari iz regiona prepoznali ideju o Velikoj Srbiji. Iz Centra za regionalizam poručuju da je ovo još jedan klasičan primjer kako zvaničnici kvare ionako lošu atmosferu na ovim prostorima, jer jasno je o kakvoj politici je riječ.

„Zaokruživanju srpskog etničkog korpusa na državnom nivou, to je onda nešto što smo već vidjeli u Janšinom „non pejperu“ i drugim kartografskim poduhvatima poput Timoti Lesa koji kaže da neće biti mira na Balkanu dok se ne naprave Velika Srbija, Velika Albanija i Velika Hrvatska“, naveo je Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.

Nevladina organizacija Igmanska inicijativa analizirala je odnose u dejtonskom četvorouglu u posljednje dvije godine: Srbija, BiH, Hrvatska i Crna Gora mogu da dobiju prelaznu ocjenu za saradnju u oblastima obrazovanja i ekonomije, nikako i u politici, pošto bilateralnih sastanaka gotovo i da nema.

„Imamo regresivne politike, politike koje se vraćaju na memorandume, koje se vraćaju na izvorne Miloševićeve koncepte i ministre unutrašnjih poslova, a ne ministre spoljnih poslova, koji degenerišu spoljnu politiku države“, navodi Branislav Radulović iz Igmanske inicijative (Crna Gora).

A aktivista za ljudska prava Milan Antonijević dodaje: „Tražiti i od predsjednice vlade, ali i od predsjednika države, da se jasno odrede prema takvim pitanjima, jer to nije ono što mi čujemo, naročito na međunarodnim forumima gdje se svi oni sastaju“.

Sagovornici N1 zaključuju da je svako ko imalo politički razmišlja, svjestan da prekrajanja granica na Balkanu ne može da bude bez onoga što smo vidjeli devedesetih godina.

(Vijesti.ba)