Tokača: Jevreje prepoznaju po holokaustu, a Bošnjake kao žrtve genocida

U obraćanju na sesiji Tokača je kazao da su različita i često suprostavljena shvatanja i tumačenja pojmova etničke/ narodne pripadnosti i identiteta.

- Suštinski, radi se o manjku znanja i uvida u moderne teorijske tokove tumačenja razvoja nacionalnih identiteta, kao prvenstveno oblika pripadanja državi kao političkoj zajednici građana - istaknuo je.

Identitet je, smatra Tokača, esencijalno pitanje, između ostalog, osjećanja pripadanja svakoj društvenoj grupi ili određenoj zajednici bilo da je ona vjerska, kulturna, profesionalna, etnička, državna.

On je naveo da je pri objašnjavanju procesa, nekada dužih a nekada kraćih u oblikovanju identiteta, potrebno izbliza osmotriti ulogu i važnost pojedinih historijskih događaja i našeg odnosa prema prošlosti i sjećanju na nju, bilo da se radi o dugim periodima života u miru ili zgusnutim i duboko traumatičnim ratnim periodima svakog, a naročito postkonfliktnih i tranzicijskih društva i država.



- Bošnjački etnički identitet je opečačen događajima u periodu 92-95. Rijetki su događaji koji su imali tako sudbonosan uticaj na Bošnjake tokom višestoljetnog obitavanja na prostoru Bosne, bilo da su živjeli u okolnostima vlastite državne samostalnosti ili pod okupacijom velikih imperija ili relativne slobode u komunističkom okruženju ex-jugoslavenskog društva. Genocidna namjera da se iskorijene i da im se ugrozi život prepoznajući ih po imenu i da im se oduzme bilo kakva mogućnost da budu politički i  državotvorni subjekt u vlastitoj zemlji i državi, učinili su da se pripadanje bošnjačkoj etničkoj zajednici i njena identitetska posebnost određuje i tom činjenicom. Ono što Bošnjaci danas jesu, velikim dijelom je posljedica zgusnutih događaja iz tog perioda. Stoga nas, poput Jevreja koje prepoznaju po holokaustu, prepoznaju i po tome što smo žrtve genocida. Genocid je, nažalost, postao obilježje, dio našeg individualnog i kolektivnog identiteta. Da ni po čemu drugome kao pojedinci nismo isti, da na trenutak zanemarimo višestoljetnu kolektivnu vezanost za Bosnu i mnoge druge historijske događaje, sve što nam se dešavalo u periodu 92-95. učinilo nas je zajednicom istog stradanja i radikalno drugačijim od političkog i kulturno-historijskog okruženja u kojem Bošnjaci trenutno žive - podvukao je uvodničar na sesiji Asocijacije Krug 99 direktor Istraživačko dokumentacionog centra Sarajevo Mirsad Tokača.

On je istaknuo da je Bosna kao geografski prostor i kao država neraskidivi i sudbonosni dio bošnjačkog identiteta.

- Samo s Bosnom i u Bosni mi smo u identitetskom i političkom smislu pripadnici moderne nacije. Tek s Bosnom i bosanstvom kao nacionalnom nominacijom Bošnjaci postaju moderna politička nacija. Zato, svaki oblik ili neprijateljski pokušaj suprotstavljanja bošnjaštva bosanstvu i obratno, zadaje smrtni udarac ideji bosanske nacije. Bosanstvo, kao drugi viši nivo bošnjaštva, i svakog drugog etničkog pripadanja, je njihov ustavno pravni, državljanski/državni-nacionalni identitet - mišljenja je Tokača.

On je istaknuo da je etnonacionalizam u svojoj osnovi autoritaran i po svaku cijenu nastoji homogenizirati pripadnike etničke grupe. On je po namjerama ekskluzivan i isključuje svaki drugi identitet osim kolektivnog/etničkog.

- Pojedinac sa svojim slojevitim individualnim identitetom/identitetima je potisnut i reduciran samo na etnički/vjerski. U multietničkim društvima kakvo je bosansko, etnonacionalizam je izvor stalnih napetosti i potencijalnih sukoba. Naime, on teško uspostavlja komunikaciju s „drugim“ pogotovo tamo gdje su etničke grupe izmiješane na istoj teritoriji. Iz toga logičkim slijedom izvire težnja za etničkom teritorijalizacijom, a time i podjelom Bosne - podvukao je na današnjoj sesiji Kruga 99 Mirsad Tokača.


(Vijesti.ba / FENA)