Delegacija EU ponizila Parlament BiH: Glasajte i za lošiji zakon

Vijeće ministara BiH je jednoglasno utvrdilo prijedlog ovog zakona s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u ovoj oblasti - navedeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.

Poslanik Šerif Špago (SDA), koji je uložio šest amandmana na predloženi zakon, pojasnio je da je predložio amandmane "u skladu s onim što imamo iz mišljenja koje nam je dostavljeno, svim poslanicima, od strane šefa Delegacije Evropske unije u BiH, a to se odnosi, prije svega, na rješavanje u žalbenom postupku".

- Stav Evropske komisije, a i mnogih drugih međunarodnih institucija je da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara ne može biti drugostepeni organ u rješavanju po žalbama na rješenja institucija BiH. Po pismu iz Evropske delegacije kaže, u slučaju da se ne usvoje amandmani na predloženi zakon, zakon koji usvojimo bez amandmana ne bi bio usklađen sa pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima - naveo je Špago.

Dodao je da je iz tog razloga danas uložio amandmane.

Poslanik Saša Magazinović (SDP BiH) je kazao da je kolega Špago u pravu kad kaže da su poslanici dobili dopis iz Delegacije EU kojim se traži korekcija zakona u jednom članu.

- Oni su te amandmane pripremili i išli od poslanika do poslanika da vide ko će predložiti te amandmane. Na kraju je kolega Špago predložio amandmane, ali to nisu njegovi amandmani, nego amandmani Delegacije EU - ustvrdio je Magazinović.

Kaže da je tačno da u pismu koje im je upućeno stoji da „kako bi zakon bio u skladu sa pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima, čime bi se napravio konkretan iskorak na evropskom putu, treba razmotriti i usvojiti ovaj prijedlog“.

- Ovo smo sve pročitali u javnosti. Ono što niste mogli pročitati u javnosti, a što je također fakat jeste da isti oni koji kažu da ovo nije trenutno u skladu sa pravnom stečevinom i relevantnim međunarodnim standardima, nas zovu iz Delegacije EU da usvojimo zakon i bez ovog amandmana, odnosno ako amandman ne prođe. Ono što je u javnosti prisutno je ovo pismo, a ono što u javnosti nije prisutno jeste da ti isti koji su poslali pismo kažu usvojite zakon, o čemu postoji i trag - istaknuo je Magazinović.

Dakle, dodao je on, „u javnosti se osuđuje zakon Vijeća ministara, a onda mimo javnosti kažu glasajte za taj zakon“.

- Onda kad mi glasamo za taj zakon, onda će reći, usvojili ste zakon mimo EU standarda. Ovo nije prvi put da se u javnosti nešto osporava, šalju saopštenja, a da se nama sugeriše drugačije - kazao je Magazinović.

Po njegovim riječima, „imamo problem što oni imaju dva mišljenja -mišljenje za javnost je da treba amandman, a bez javnosti je 'usvojiti ovo, ovo je uredu'“.

- Svaki put kad nas dovedu u ovakvu situaciju, da nas mediji prozivaju što ćemo eventualno usvojiti nešto što nije u redu, javno ćemo izaći i ovo iskomunicirati. Moramo pokazati malo više međusobnog poštovanja i ne može se niko igrati s poslanicima u ovom parlamentu - istaknuo je Magazinović.

Poslanik Safet Kešo (SDA) reagirao je na Magazinovićevu tvrdnju da ovo nisu amandmani poslanika Špage, nego da su to amandmani EU.

Po njegovim riječima, kolega Špago je potpisnik i podnosilac ovih amandnama i to je nesporna činjenica.

- U javnosti je, kaže kolega Magazinović, prisutno ovo pismo u kojem se kaže 'prijedlog zakona ne uvažava preporuku koju su dali EU, OECD SIGMA i TAIEX u vezi uspostave efikasnog žalbenog mehanizma i funkcije nadzora. Predloženi model, prema kojem bi žalbene procedure provodilo Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH ne ispunjava kriterije nezavisnosti i specijalizacije drugostepenog tijela i ne bi garantovalo efikasnost i brzo postupanje po žalbama' - kazao je Kešo.

Dodao je da je frapantno saznanje do kojeg su upravo došli.

- Kolega Magazinović govori o dva različita mišljenja. Jedno koje je napisano, potpisano i poslano na jasnu adresu Predstavničkog doma PSBiH i drugo mišljenje koje su saznali nekim volšebnim putevima i načinima pojedini poslanici - kazao je Kešo.

Ukoliko je to tako, predložio je da Predstavnički dom zatraži objašnjenje od Delegacije EU „u smislu provjere da li je tačno ovo što je kolega Magazinović rekao“.

Poslanik Branislav Borenović (PDP) je kazao da je šokiran ovim saznanjima.

- Očigledno je da imamo neke različite vrste komunikacije - zvanične i nezvanične. Sada je ovdje pitanje šta je validnije. Da li ono što je zvanično došlo, kao prijedlog i stav Delegacije EU koji je usklađen sa evropskim standardima, ili ono što se saopštava nekom neformalnom komunikacijom. Dajte da znamo konačno stav, je li ovaj zakon zaista usklađen sa pravnom stečevinom EU - naveo je Borenović.

Poslanica Sanja Vulić (SNSD) je kazala kako ne smiju dozvoliti da bilo ko ponižava i omalovažava poslanike, „imajući u vidu da mi odgovaramo građanima koji nas biraju, a ne bilo kakvom Sattleru, Evropskoj uniji ili bilo kome drugome“.

- Jesmo opredijeljeni za ispunjavanje prioriteta na putu ka EU, ali to isto tako ne znači da će neko svoju pamet nama nametati i da će nam određivati kako ćemo zakone kreirati. Niko ne spori da se trebaju uskladiti sa evropskim direktivama, ali ne na način kako to misli gospodin Sattler - istaknula je Vulić.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obraćajući se poslanicima, kazao da je na prošloj sjednici pojasnio šta je taj zakon i „da smo mi trebali napraviti ’11 evropskih koraka', trebali smo ispuniti 11 zahtjeva“.

- Neki od tih zahtjeva su da se propišu posebna načela, učinili smo to. Proaktivna objava informacija, što je najvažnije u ovome svemu. Sve ono što su stranke zahtijevale u pristupu informacijama sad će morati biti objavljeno na internet stranicama pod prijetnjom sankcije. Sve smo to regulirali. Ostala je od 11 koraka jedna točka, drugostupanjsko tijelo. Prema nacrtu zakona mi smo propisali Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH – naveo je Bunoza.

Pojasnio je da to nije tijelo koje je oformilo Vijeće ministara, „to je tijelo koje je oformio ovaj parlament izmjenama Zakona o upravnom postupku“.

Po njegovim riječima, Parlament je odlučio da to mora biti žalbeno tijelo koje će odlučivati po žalbama izjavljenim na rješenja institucija BiH.

- Ako je žalbeno tijelo, podrazumijeva se da mora biti nepristrano. Ako je pristrano, to tijelo treba ukinuti. Ali ja smatram da je nepristrano, pogotovo kada je u pitanju pristup informacijama. To je vidljivo iz činjenice, u četiri godine 176 predmeta, samo jedna negativna presuda. Što se tiče međunarodnih standarda, ja sam isto zahtijevao od Evropske komisije da mi točno kažu koja to EU direktiva propisuje da to mora biti tijelo koje će biti istrgnuto iz mehanizma države. Nema. Ima točka 42 Direktive gdje je jasno propisano da to može biti i postojeće tijelo koje država inače koristi - pojasnio je ministar Bunoza.

Kazao je da se spominje i „irski model“.

- Prema 'irskom modelu' je propisana institucija kao što je kod nas ombudsmen. Međutim, prema Zakonu o ombudsmenu, prema Ustavu BiH, ne može ombudsmen donositi meritorne odluke na žalbe. Može donositi samo preporuke koje su neobvezujućeg karaktera. Slažem se, rade kvalitetno, bave se ljudskim pravima. Ali prijedlog da bude ombudsmen, to sam rekao Evropskoj komisiji, je protivan našem Ustavu i Zakonu o ombudsmenima – istaknuo je ministar Bunoza.

Dodao je da se mora prvo izmijeniti Zakon o ombudsmenu, da bi mogli raspravljati o tome da drugostupanjsko tijelo bude institucija ombudsmena.

- Postoji mogućnost, ako prihvatite ovaj zakon sa Žalbenim vijećem pri Vijeću ministara BiH, da će reći 'da, niste ispunili svih 11 koraka, ali jeste 10'. Smatram da je Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH u ovom trenutku najbolje rješenje – naveo je Bunoza.

Poslanik Jasmin Emrić (NES - Za nove generacije) je kazao da podržava amandman kojeg je uložio kolega Špago.

- Prije ove sjednice i prije nego što smo otvorili raspravu o prijedlogu ovog zakona, imalo smo komunikaciju i razgovore s različitim predstavnicima i organizacijama civilnog društva. Na neki način, zaključeno je da je potrebno ustanoviti model koji će dati transparentnost, objektivnost i nepristrasnost prilikom odlučivanja u žalbenom postupku. U tom kontekstu smatram da je ovaj model koji je predložen amandmanom kolege Špage bolji u odnosu na prijedlog koji je utvrdilo Vijeće ministara – kazao je Emrić.

Poslanica Sabina Ćudić (Naša stranka) je kazala da ono što mogu uraditi, jeste usvojiti ovaj zakon.

- Da citiram, kako vi kažete neformalne, ja bih rekla formalne upute EU koje kažu 'šteta bi bilo odbaciti ovaj zakon sa nesavršenim, ali sasvim sigurno dovoljno dobrim rješenjima u potrazi za idealnim zakonom' – kazala je Ćudić.

Poslanik Milan Dunović (Demokratska fronta) je kazao da je sasvim normalno da Delegacija EU komunicira sa rukovodstvom, sa poslanicima, sa klubovima u momentima kada se donose zakoni koji imaju veze s evropskim integracijama.

- Ono što mene šokira jeste da pojedini zastupnici vladajuće koalicije govore kao da smo mi svi dobili obje vrste informacija. Mi smo dobili zvaničnu informaciju koja govori da zakon nije usklađen sa evropskim direktivama i mišljenjem delegacije EU u BiH i to ne samo za ovaj zakon nego i za zakon o VSTV-u, a bilo je govora i o zakonu o ombudsmenima, jer se nije uradila depolitizacija imenovanja. Ovaj neformalni dio komunikacije su očito dobili samo zastupnici vladajuće koalicije - naveo je Dunović.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić (Narod i pravda) je kazao da je članstvo u EU jedna od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva BiH.

- Članstvo u EU u ovome trenutku je sinonim stabilnoga društva, vladavine prava, ekonomskog napretka, prosperiteta itd. A to u našem slučaju znači usklađivanje našeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU, uz prihvatljive specifičnosti našeg ustavno-političkog sistema, ali ne i stvaranje legislativnog ostrva, odnosno okvira i sadržaja koji ne zadovoljava ni prihvatljivi minimum koji je propisan u zakonodavstvu EU ili odgovarajućim direktivama EU - kazao je Zvizdić.

Naveo je da je cilj donošenja ovoga zakona sistemsko uređenje materije na nivou BiH, na nivou institucija BiH, kako bi se osigurala pravilna primjena zakona i poštivanje međunarodnih standarda, kao i promocija i zaštita prava na pristup informacijama.

Poslanici su okončali raspravu o predloženom zakonu, a o njemu će se izjasniti nakon što završe diskusiju i o preostalim tačkama dnevnog reda.

(Vijesti.ba / FENA)