20.07.2023 / 09:10 Kultura - Mostarsko ljeto

Promocija knjige 'Poezija Fevzije Mostarca na osmanskom turskom jeziku' održana u Mostaru

Knjiga pod nazivom "Poezija Fevzije Mostarca na osmanskom turskom jeziku" autora Emraha Seljacija večeras je u okviru manifestacije „Mostarsko ljeto“ promovisana u Muzeju Hercegovine Mostar.

„Knjiga je koncipirana iz dva dijela. Prvi dio čine do sad poznati prijevodi Fevzijeve poezije. To je, ustvari, jedan rad koji je objavljen u Prilozima za orijentalnu filologiju autora rahmetli Džemala Ćehajića. Taj rad je bio polazna tačka da sačinimo drugi dio knjige koji se sastoji od dosad neobjavljenih, novopronađenih pjesama Fevzije Mostarca na osmanskom turskom jeziku. Te pjesme, većinom ilahije, pronašli smo u Arhivu HNK, pojedine prijepise u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u arhivu Orijentalnog instituta u Sarajevu. U uvodnom dijelu knjige predstavljen je životopis Fevzije Mostarca sa nekim novim informacijama do kojih smo došli istražujući arhivsku građu ovdje u Arhivu HNK“, istakao je autor Emrah Seljaci te se osvrnuo na poeziju Fevzije Mostarca i naglasio da je ovo prva knjiga u kojoj se nalazi sva njegova poezija na osmanskom turskom jeziku.

„Što se tiče poezije Fevzije Mostarca, ona ima jako istaknutu sufijsku notu, jer znamo da je sam Fevzija Mostarac po jednom predanju bio i mevlevijski šejh. Ono što dominira njegovom poezijom jeste upravo ta derviška nota, ta prefinjena derviška duša koja pjeva o svjetlosti Muhammedovoj, o ljubavi prema Muhammedu a.s., vjeri itd. Ovo je prvi put da je u jednoj knjizi objedinjena sva njegova poezija nastala na osmanskom turskom jeziku“, naglašava Seljaci.

Prof. dr. Sead Šemsović navodi da Mostar u osmanskom periodu treba razumjeti iz više različitih uglova.
„Mi danas pokušavamo da Mostar razumijemo iz pozicije koga je sve to Mostar imao u periodu 16. i 17. stoljeća. Kako je taj kulturni, društveni, religijski milje izgledao u tom trenutku, a kako izgleda danas. U razumijevanju tekstova iz tih razdoblja mi pokušavamo sagledati koliko je naše naslijeđe bogato, ko smo to mi, da bismo probali da razumijemo što bolje, umjesto da najprije saznamo ko je to sve živio na ovom prostoru prije 200-300 godina, ko je nama u nekom intelektualnom ili naučnom smislu prethodnik/predak.

Tako je i Fevzi Mostarac kao mevlevija, kao šejh mevlevijskog reda, kao pjesnik, kao pisac jednog od najznačajnijih djela na našem prostoru koje je integralno i cjelovito kakav je 'Bulbulistan' i koje je jedino takvo djelo na perzijskom jeziku kod nas. Mi, zapravo, iz današnje pespektive tog jednog novog, savremenog, postmodernog trenutka pokušavamo razumjeti tog jednog ozbiljnog čovjeka koji je ozbiljno razumijevao svoj duhovni život“, ističe Šemsović dodajući da razumijevanje prošlosti vrlo značajno.

„Kako izgleda Mostar u prethodnih 400 godina, koji su to pjesnici sve hodili ovuda, ko je to sve bio u naslijeđu Ćorovićevom, Šantićevom i našem na ovom prostoru, dakle, da Mostar ne počinje od Ćorovića i Šantića nego on postoji mnogo prije toga. Oni se sami, a i mi danas naslanjamo na te velikane koji su nekada bili ovdje. Zato što bolje budemo razumijevali našu prošlost, bolje ćemo znati ko smo to zaista mi.

Nema potrebe da nam dolazi neki stranac i da nas podučava ko smo to mi. Mi moramo biti meritum u tome znanju ko jesmo i ko to sačivanja naš temelj, osnovu našeg postojanja na ovim prostorima“, zaključio je Šemsović.

O knjizi je govorila i dr. Mubina Moker. Uvodničar na promociji bio je Alija Dilberović, dok je moderator bio Amar Imamović.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo