Žene prijave nasilje tek kada se plaše za vlastiti život

Sudionice performansa bile su Amela Kreso, Emina Ćorić, Tea Rebac i Abida Pehlić.

Aldijana Trbonja Tule iz Inicijative građanki/na Mostara pojasnila je kako je u performansu izvedena jedna poema i tri istinite priče žena koje su rođene i žive u Mostaru, a koje su žrtve nasilja.

- Cilj nam je senzibilizirati javnost kako bi se shvatilo u kakvim se problemima nalaze žrtve, ali i bivše žrtve nasilja kojima je egzistencija ugrožena. Želimo da gradski vijećnici, Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija osiguraju trajnu podršku žrtvama nasilja kroz zaposlenje, stambeno rješenje, zdravstveno i socijalno osiguranje, kako za njih, tako i za djecu – kazala je ona.

Istaknula je kako je važno da se djeci iz takvih obitelji osigura redovno školovanje i redovno pohađanje vrtića što je veliki trošak za žene, posebice za samohrane majke ili one koje su preživjele nasilje, jer su te žene uglavnom nezaposlene ili rade poslove koji su slabo plaćeni.

- Performansom smo zaključili kampanju "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja". U Mostaru je održano jako puno događaja koje su organizirale nevladine organizacije, ali i javni sektor, pa čak i gradski vijećnici. Ovime skrećemo pažnju javnosti i želimo osigurati bolju podršku ženama i djeci koji su žrtve nasilja – poručila je Trbonja Tule.

Predsjednica udruge "Novi put" Abida Pehlić smatra da su mnogi faktori potrebni kako bi žene žrtve nasilja konačno počele prijavljivati počinitelje.

- U našoj udruzi vodimo savjetovalište u kojemu pružamo besplatnu psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć ženama žrtvama svih oblika nasilja. Nažalost, naše statistike su poražavajuće kada je u pitanju broj žena koje prijavljuju nasilje. Preko 95 posto žena koje prijave nasilje su žrtve dugogodišnjeg fizičkog nasilja – naglasila je Pehlić.

Napominje kako se žene usude prijaviti nasilje tek onda kada se plaše za vlastiti život.

- Kada žena dođe kod nas ona je već prekrivena modricama, u fazi je razvoda ili se razvela, a potrebna joj je stručna pomoć kako bi se uspjela nositi s traumama koje je doživljavala. Potrebno je da cijeli sustav stoji iza ovoga, počevši od osnaživanja djevojčica u ranoj dobi, do učenja dječaka i muškaraca da mijenjaju svoje stavove prema rodno zasnovanom nasilju – smatra ona.

Pehlić dodaje kako u našoj zemlji još uvijek postoji predodžba da je nasilje opće prihvatljiva stvar i takav stav se prenosi s generacije na generaciju.

- Na svaku majku koja dođe na besplatno psihološko savjetovanje mi imamo jedno, dvoje ili troje djece koja su sekundarna žrtva nasilja u obitelji. Djeca sa svojom majkom neizravno proživljavaju nasilje – zaključila je predsjednica udruge "Novi put".

Inače, performans je podržala Fondacija "CURE" u okviru 16. dana aktivizma, kroz implementaciju projekta "Ne mogu više", a koja je u vidu podrške osigurana projektom "Jačanje kapaciteta Ženske mreže BiH" podržanog od "TRAG" Fondacije iz Beograda. Performans je izveden je u partnerstvu s mostarskim udrugama "Žena BiH" i "Novi put".

(Vijesti.ba / FENA)