Turčilo: Napredak ka EU i pritisak na medije su nespojivi

Tim povodom, o stanju medijskih sloboda u našoj zemlji, razgovarali smo s prof. dr. Lejlom Turčilo, redovnom profesoricom na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Turčilo nam je najprije objasnila da, sagledavši kompletnu sliku medijskih sloboda u BiH, one apsolutno nisu na zadovoljavajućem nivou i da to najbolje, kako ističe, znaju novinari i novinarke koji se svakodnevno bave tim poslom.

"U normativnoj regulativi vidimo pravljenje koraka unazad kad je riječ o slobodni medija, politički pritisci se ne smanjuju, ekonomski uslovi za rad novinara i njihova primanja sve su lošiji, a izostaje i podrška institucija koje bi trebalo da reaguju na nalaze istraživačkih priča. Dodamo li tome i cyber napade na redakcije, pokušaj vlasti u RS da većinu medija koji djeluju u okviru NVO sektora proglase stranim plaćenicima, uvođenjem još jednog krajnje represivnog zakona, kao i činjenicu da trolovi i botovi svojim propagandističkim metodama i širenjem govora mržnje ugrožavaju ne samo novinare i novinarke, nego i njihove porodice, jasno je da je stanje s medijskim slobodama veoma loše", pojašnjava.

Na sreću, dodaje, nema napada na novinare sa smrtnim ishodom, ali uništavanja njihove imovine, prijetnji fizičkim napadima ima itekako. Takav pristup je, potvrđuje, nespojiv sa standardima Evropske unije, koji su se morali primjenjivati i ranije, ali se to, nažalost, nije dešavalo.

"Mi općenito od EU očekujemo da nam u mnogim sferama 'progledaju kroz prste', pa i u ovoj. U tom smislu nažalost nisam optimista da će se stvari puno popraviti u kontekstu EU integracija", ističe, jer, kako dodaje, isti oni koji se hvale napretkom u tom polju vrše pritiske na medije i novinare, tako da u njihovoj percepciji jedno s drugim očito može da ide.

Stoga, zaključuje, osvajanje slobode će ostati zadatak prije svega medija i novinara.

Profesorica Turčilo mišljenja je i kako od vlasti nema nekih velikih očekivanja, ali i da je stanje medijskih sloboda, upoređujući dva entiteta u BiH, svakako lošije u RS-u i to ne samo zbog kriminalizacije klevete i najave zakona o stranim plaćenicima, nego i zbog direktnog utjecaja na javni servis u RS-u, fizičkih prijetnji i napada na novinare i njihovu imovinu, te stalnog bahatog ponašanja nosilaca vlasti, prije svega Milorada Dodika, prema novinarima koji kritički djeluju.

Vlasti u RS-u djeluju u maniru totalitarnih režima...

Također, usuđuje se reći da je vraćanje kriminalizacije klevete u krivični zakon RS, nakon fizičkih napada na novinare koji su se dešavali ranije, najgore što se u pogledu medijskih sloboda desilo od rata naovamo.

"I to nije samo nešto sto ugrožava medijske slobode, nego slobodu govor općenito. Također, to nije nešto što se tiče samo RS-a, nego je problem cijele BiH. Kriminalizacijom klevete ponovo smo se svrstali u nedemokratske zemlje, odnosno vlasti u RS djeluju u maniru najgorih totalitarnih režima koji nastoje neutralisati svaki alternativni stav i svaki opozitni glas. To je zaista nešto sto je nedopustivo. A prošlo je, osim dizanja glasa medijske zajednice, manje više bez značajnijih reakcija", kazala nam je.

No, podsjeća, ne treba amnestirati ni vlasti u Federaciji BiH, odnosno ne treba posmatrati dva entiteta kao dvije zasebne cjeline u kojima je stanje različito.

"Prije svega, BiH je jedinstvena država i ma koliko medijski sistem i medijski prostor bio razjedinjen, problemi i pritisci su isti, ista je matrica ponašanja prema medijima i novinarima - svaki se kritički ton dočekuje kao neprijateljski, svaka se istraživačka priča smatra zlonamjernom, vlasti i dalje medije i novinare smatraju 'dežurnim ometalima' i očekuju da oni budu samo 'nosači mikrofona' i njihovi prikriveni glasnogovornici.

U tom smislu, kako je zaključila profesorica Turčilo u razgovoru za Vijesti.ba, nažalost, stanje medijskih sloboda nigdje nije bolje, samo je ponegdje manje loše.

(Vijesti.ba)