Ko će braniti ljiljane: Šta može u Drvaru, a (ne)može u Banjoj Luci!?

Zastava u Drvaru ponovo je došla u fokus u maju ove godine uoči zasjedanja Generalne skupštine UN-a, odnosno glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Načelnica Drvara Dušica Runić, članica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na Facebooku objavila je tada sliku zastave u tom gradiću, na jugozapadu Bosne i Hercegovine.

Policija, niti bilo koji drugi zvanični organ nikada nije reagovao na ovu pojavu, ni pokušao ukloniti zastavu, niti prijaviti one koji su je postavili.

Iako je bila zvanična zastava međunarodno priznate BiH od 1992. godine do nametanja nove 1998. godine, zastava sa ljiljanima je 25. novembra, na Dan državnosti BIH oduzeta od strane policije u Banjoj Luci. Nakon što su se žene iz Bugojna razvile zastavu s ljiljanima i slikale se s njom, građani su ih prijavili nakon čega je policija došla zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira.

Policija RS uručila im je i prekršajne naloge, pozivajući se na člana 8. Zakona o javnom redu i miru, odnosno na uznemirenost građana. Zakon o javnom redu i miru RS predviđa kazne zbog nošenja ili isticanja simbola "nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja", kao i za vrijeđanje drugih osoba "na političkom, vjerskom ili nacionalnom osnovu". Kazne se kreću od 100 do 800 maraka.

Građanke BIH kojima je uručen prekršajni nalog nemaju obavezu platiti ga, jer u BIH nema zakona koji izričito zabranjuje isticanje bilo koje zastave.  To znači da se grupa žena smjela fotografisati sa zastavom Republike BiH u centru Banjaluke na Dan državnosti.

S druge strane, pripadnici MUP-a RS koji su oduzeli zastavu morali bi odgovarati za ovakav postupak. Udruženje žrtava i svjedoka genocida je na osnovu KZ BiH, dostavilo informaciju glavnom tužiocu Milenku Kajganiću o izazivanju nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti od strane NN lica, od strane pripadnika MUP- a RS.

"Pripadnici MUP RS su u Banja Luci primjenom sile zaustavili grupu građana koja je putovala autobusima i od istih nasilnim putem oteli službenu zastavu Republike BiH od 1992. do 1998. Pripadnici MUP RS su zbog posjedovanja zastave Republike BiH od jednog građanina oteli 50 eura uz obrazloženje da je posjedovanje legalne zastave nedozvoljena radnja i prekršaj", navodi se u saopćenju.

Uslijedile su i reakcije brojnih političara iz Federacije BIH. No, od reakcija nema korsiti. Potrebno je konkretno djelovati. Za početak, angažovati advokatske timove koji će zastupati žene iz Bugojna, ali i sve građane BIH koji bilo gdje na tlu svoje države požele izvijestiti zastavu Republike Bosne i Hercegovine, ali i koji će tražiti utvrđivanje krivične i disciplinske odgovornosti policijskih službenika koji su evidentno prekoračili ovlaštenja. Uporedo s tim, mogli bi pokrenuti i izmjene zakona, kojim bi se jasno utvrdilo kada, gdje i u kojim slučajevima zastave drugih zemalja mogu biti postavljenje na teritoriji BIH, pa makar one bile i zastave onih zemalja koje su izvršile agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.


(Vijesti.ba)