Mladi iz Srbije u pismu šefu UN-a raskrinkali laži Vučićevog režima i podržali rezoluciju o Srebrenici

U pismu, u koje je uvid imao portal Vijesti.ba, navodi da se obraćaju kao mladi aktivisti YIHR iz Srbije "ali prije svega kao mladi ljudi zabrinuti za budućnost Srbije i Zapadnog Balkana" te izražavaju svoju podršku nacrtu rezolucije o genocidu počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Potom pojašnjavaju "zašto je ova Rezolucija važna za budućnost Srbije".

"Demokratija u našoj zemlji nazaduje u posljednjih nekoliko godina, a mnoge ugledne organizacije je opisuju kao hibridni režim. Mladi koji se usude da kritički govore o vladinoj politici izloženi su kampanjama mržnje i SLAPP-ovima i na meti su javnih službenika. Ipak, odlučili smo da ne šutimo dok je ugrožena naša mirna budućnost koju svakako zaslužujemo. U ime mnogih mladih ljudi u Srbiji i građana koji se duboko plaše da govore zbog klime koja je stvorena u našem društvu koju je podstakla neodgovorna kampanja prema rezoluciji o Srebrenici koju vodi najviši srpski državni funkcioner, smatramo da je naša ljudska dužnost da kažemo: Ne u naše ime", navode u pismu.

Dodaju da uprkos raširenim dezinformacijama i zloupotrebama rezolucije o genocidu u Srebrenici u javnoj sferi Srbije, smatraju je ključnim korakom u procesu suočavanja s prošlošću. Dalje navode da priznanje masovnih zločina igra vitalnu ulogu u uspostavljanju mehanizama prevencije i treba ga posmatrati kao temelj za izgradnju bolje budućnosti u postkonfliktnim društvima.

"Svjedoci smo upravo suprotnog; bilo je mnogo prilika kada su državni zvaničnici uporno negirali pravno utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici, raspirujući mržnju i otvarajući rane koje treba zaliječiti", kažu u pismu.

Dodaju da je zadnjih pet godina u Srbiji u toku velika i organizovana kampanja koja podrazumijeva oslikavanje zidova, javnih institucija i zgrada u skoro svakom gradu imenom i likom Ratka Mladića.

"Mladić je vodio Vojsku Republike Srpske tokom rata u BiH i osuđen je za zločine protiv čovječnosti u nekoliko opština u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici i oko nje. Iako smo obavijestili lokalne vlasti, nije poduzeta nikakva radnja za uklanjanje ovih prikaza. Vlast je šutjela, a neki od najistaknutijih javnih funkcionera otvoreno su izjavili da u tome ne vide ništa loše", navodi se u pismu.

Nadalje ističu značajan slučaj pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u vezi sa genocidom u Srebrenici.

"Presudom Međunarodnog suda pravde iz 2007. Srbija je proglašena odgovornom za kršenje Konvencije UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida nesprečavanjem genocida. Narodna skupština Srbije je 2010. godine usvojila deklaraciju kojom se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenici kako je definisano u presudi ICJ-a, ali bez pominjanja pojma genocid. Međutim, srpski zvaničnici nastavljaju da krše ovu deklaraciju. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i lokalni sudovi u Bosni i Hercegovini osudili su više od 50 osoba zbog njihove uloge u genocidu u Srebrenici. Ad hoc sudovi UN-a, odnosno ICTY i njegov pravni nasljednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT), utvrdili su i dokazali u 15 slučajeva da je genocid zaista počinjen u Srebrenici", navode u pismu iz YIHR-a i nastavljaju:

"Za razliku od međunarodnih tribunala UN-a i domaćih sudova u Bosni i Hercegovini, pred Posebnim odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu nije vođen nijedan proces za genocid u Srebrenici. Srbija i dalje krši Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, jer Tužilaštvo za ratne zločine ne procesuira ratne zločine i optužuje za zločine protiv čovječnosti i genocid u slučaju Srebrenice. To nas je navelo da vjerujemo da u Srbiji postoji kultura nekažnjivosti, što je dodatno potkrijepljeno brojnim izvještajima međunarodnih i domaćih institucija, posebno istaknutim u izvještaju komesara Vijeća Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović za 2023. godinu".

Dodaju da, štaviše, najviši državni funkcioneri Srbije kontinuirano veličaju osuđene ratne zločince koji su osuđeni za masovno kršenje ljudskih prava.

"Ovi akti ugrožavaju mirovni proces u regionu ne ostavljajući prostora za iskren i odgovoran politički dijalog o prošlosti. Gotovo tri decenije nakon genocida u Srebrenici, oni koji su proglašeni odgovornima za ovaj zločin od strane najviših državnih predstavnika javno su prikazani kao heroji. Također, nema pokušaja Vlade Srbije da dostojanstveno oda počast žrtvama genocida u Srbiji. Srpski pravni okvir ne dozvoljava podizanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici i zvanične komemoracije ili druge radnje memorijalizacije kojima bi se odala počast žrtvama. Također, komemoracije koje svake godine organizuju lokalne nevladine organizacije u Srbiji, a posvećene su žrtvama i porodicama preživjelih genocida, često su meta napada ekstremističkih grupa i pod prijetnjom policijskih zabrana. YIHR od 2005. godine aktivno podstiče vlasti u Srbiji da 11. jul proglase za Dan sjećanja na Srebrenicu. Zato mi, kao mladi iz Srbije, zahtjevamo promjene u tom pogledu, a Rezolucija Generalne skupštine UN je jedno pozitivno sredstvo za postizanje toga", kaže se u pismu.

Iz YIHR-a navode da su "svaki dan u proteklih mjesec dana svjedoci upornih pokušaja da se negira da je ono što se dogodilo u Srebrenici čin genocida i blokira usvajanje Rezolucije u Generalnoj skupštini UN, prikazujući Rezoluciju kao nešto užasno za srpski narod".

"Ove pokušaje predvode najviši srpski državni zvaničnici i institucije. S druge strane, grupa najuglednijih nevladinih organizacija iz Srbije, među kojima je i YIHR, oglasila se saopštenjem u kojem podržava usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN o genocidu u Srebrenici. Ipak, te organizacije se suočavaju sa brojnim uvredama, pa čak i prijetnjama javnosti. Ovo jasno pokazuje da narativi o negiranju genocida, koje državni službenici perpetuiraju, oblikuju javno mnijenje; krajnje je vrijeme da se stane na kraj kulturi poricanja koja drži region zarobljenim u prošlosti. Vjerujemo da je Rezolucija Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici važna jer neće samo dovesti do priznanja žrtava i odavanja poštovanja prema njima, već će biti od koristi i za srpsko društvo jer će poslužiti kao dobra polazna osnova za društveni dijalog o odgovornosti Republike Srbije za genocid, kao i obezbjeđivanje dostojanstvenog mjesta za žrtve u javnoj sferi", navode u pismu predsjedniku Generalne skupštine UN-a i zaključuju:

- Gospodine predsjedniče,

Pozivamo Vašu Ekselenciju da ne dozvoli negiranje pravno utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici i zloupotrebi žrtava za političke koristi na dotičnoj sjednici Generalne skupštine UN-a na kojoj će tema biti Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Nadamo se da će usvojeni tekst Rezolucije pokrenuti prijeko potreban dijalog u našem društvu i stvoriti ambijent u kojem žrtve genocida mogu naći mjesto poštovanja i dostojanstva u javnom diskursu Srbije. YIHR čvrsto podržava Rezoluciju kao garanciju mira. Molimo vas da prihvatite, gospodine predsjedniče, izraze našeg najvećeg poštovanja.


(Vijesti.ba)