Evropska svemirska politika: Izazovi za novog komesara Andriusa Kubiliusa

„Evropsko finansiranje u ovoj oblasti i dalje ostaje vrlo skromno“, rekao je Hermann Ludwig Moeller, direktor Evropskog instituta za svemirsku politiku u Beču. „Postoji velika potreba da se jasno odredi smjer prema vrhunskim prioritetima.“

Ali to se vrlo vjerovatno neće dogoditi.

Kubiliusovo pismo misije od predsjednice Komisije Ursule von der Leyen ne spominje nikakav potencijalni veliki novi svemirski program. Umjesto toga, traži se „troškovna efikasnost“ u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA), organizacijom sa sjedištem u Parizu koja djeluje kao nabavna ruka u glavnim svemirskim programima EU, ali uključuje i zemlje koje nisu članice EU poput Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske.

Taj minimalistički pristup nije loša stvar, rekao je jedan diplomata EU, koji je zatražio anonimnost kako bi mogao govoriti otvoreno, piše POLITICO.

"Nema iznenađenja ili novih inicijativa," rekli su o Kubiliusovim uputstvima. "I mislim da je to pravi pristup ... fokusiranje na implementaciju trenutnih vodećih programa."

Kubilius se također suočava s mnogo institucionalnih trenja.

Potičući iz Litvanije, zemlje koja graniči s Rusijom i ima opravdane historijske razloge da bude sumnjičava prema Kremlju, Kubilius je bio vjerodostojan izbor za prvog komesara EU za odbranu. Ali svemir – koji je dio formalnog naziva njegovog mjesta – je malo veći izazov.

Vilnius nije glavni igrač u svemiru i nije čak ni potpuno plaćeni član ESA-e, ali odsustvo budžeta i zahtjeva nacionalne industrije kod kuće moglo bi zapravo olakšati posao vođenja politike satelita i raketa.

Iako EU nikada nije imala komesara za svemir, postoji potreba da se fokusira na sektor koji McKinsey procjenjuje da će vrijediti 1,8 biliona dolara do 2035. godine, a u kojem EU već dugo igra značajnu ulogu.

Ako ga potvrdi Evropski parlament, Kubilius će nadgledati satelitske programe poput GPS alternative Galileo i mreže za posmatranje Zemlje Copernicus, kao i dovršavanje razvoja IRIS2, problematične mreže za sigurne komunikacije vrijedne 2,4 milijarde eura, koja ima za cilj da parira Starlinku Elona Muska.

Pismo misije koje je Kubiliusu poslala von der Leyen također mu nalaže da objedini „zajedničke standarde i pravila EU za svemirske aktivnosti“ u okviru plana za donošenje zakonodavstva EU o svemiru, nešto što nije zaključeno u prethodnom mandatu, dok vodi rad na Galileo, Copernicusu i IRIS2.

Strategija za ekonomiju podataka iz svemira također je na listi zadataka, napisala je von der Leyen.

Bivši dvostruki premijer Litvanije također će imati zadatak da usko sarađuje s ESA-om.

Odnosi između ove dvije organizacije već dugo su napeti, ali novo lice u Briselu nudi priliku za koordinaciju rada na budžetima dvije agencije, rekao je Josef Aschbacher, generalni direktor ESA-e.

"Zajedničkim definisanjem evropskih strateških prioriteta za svemir možemo stvoriti jaku, inovativnu, prosperitetnu i sigurnu Evropu", rekao je Aschbacher nakon što je Kubiliusova kandidatura objavljena. "Ali – i ovo je ključno – uspjet ćemo samo ako Evropa stoji ujedinjena iza zajedničke vizije."

Iako ESA troši milijarde na naučne i istraživačke projekte koji su daleko izvan nadležnosti Brisela, Evropskoj komisiji je potreban dodatni novac za izgradnju IRIS2 – što je jedan od primjera preklapajućih inicijativa.

Saradnja možda izgleda jednostavna na papiru, ali usklađivanje svih tih aktivnosti neće biti lako.

Tokom ovog mandata, komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton bio je de facto šef svemirske politike – iako je svemir bio samo mali dio njegovog opisa posla. Breton je često bio optuživan da projicira francuske industrijske interese na politike EU – na primjer, pokretanjem IRIS2 uprkos njemačkom protivljenju, kao i pozivanjem na fundamentalne promjene u načinu na koji ESA upravlja svojim finansijama.

Čak i nakon što je Breton ove sedmice u ljutnji napustio Komisiju, nema mnogo nade da će Kubilius odmah uspjeti popraviti taj historijski napeti odnos.

„Problemi između Komisije i ESA-e su jednostavno ukorijenjeni,“ rekao je jedan visoki izvršni direktor iz evropske avio kompanije. „EU je iznad svojih država članica, a ESA je ispod njih u smislu autoriteta. Jednostavno nema načina da se to zaobiđe.“

(Vijesti.ba)