DW: Sastanak koalicije protiv Putina

Koja je svrha sastanaka na vrhu Evropske političke zajednice i EU-a?

 

Sastanci na vrhu u Granadi u Španiji u paketu: prvo se u četvrtak (5.10.) okuplja 47 evropskih država – sve osim Rusije i Bjelorusije - koje čine Evropsku političku zajednicu, osnovanu prije godinu dana u Pragu kao savez protiv ruske agresije na Ukrajinu. Zatim će u petak biti održan neformalni sastanak 27 država članica Evropske unije, pred kojom je brdo problema, a prije svega pitanje migracija.

 

Na oba samita šefovi država i vlada neće donositi nikakve formalne odluke.

 

Evropska politička zajednica, čije je osnivanje inicirao francuski predsjednik Emmanuel Macron, predstavlja klub država bez fiksnih struktura. I to je dobra stvar, kaže Steven Blockmans iz Centra za evropske političke studije (CEPS), trusta mozgova iz Bruxellesa. Ovo je njezin treći sastanak, nakon Praga 2022. i Kišinjeva u lipnju 2023. godine. Ovaj forum je neka vrsta političkog „speed datinga" (brzo upoznavanje): bez dnevnog reda, bez pritiska da se pregovara i u opuštenim radnim grupama ima mnogo prilika za susrete.

 

Šefovi država i vlada koji se inače rijetko viđaju ovdje mogu razgovarati jedni s drugima, kaže politologinja Vesela Černeva iz trusta mozgova Evropsko vijeće za vanjsku politiku u Sofiji.

 

"Ovo se odnosi na 20 zemalja koje nisu članice EU-a, koje se ne sastaju svakog mjeseca, kao članice Unije. Zato im je potreban forum gdje ljudi zaista mogu razgovarati na razini šefova država i vlada. Mislim da je to vrlo korisno."

 

Za sukobljene strane Azerbajdžan i Armeniju, koje će predstavljati njihovi predsjednici države, neformalni samit nudi mogućnost za razgovor o rješavanju humanitarne krize u Gorskom Karabahu, zbog koje je 120 hiljada Armenaca izbjeglo nakon vojne akcije Azerbajdžana. Steven Blockmans, politolog u istraživačkom centru CEPS, upozorava da se moraju uputiti jasne poruke Azerbajdžanu. On ističe da se teritorijalne sporove u Evropi ne smije rješavati silom. I dodaje da se to odnosi i na ruskog vlastodršca Putina, kao i na azerbajdžanskog predsjednika Alijeva.

 

„Ako Azerbajdžan u ovom kontekstu ostane po strani, neka bude tako. Bar bi ostatak Europe pokazao da je ujedinjen u tumačenju vlastitih temeljnih načela", rekao je Blockmans.

 

No, u međuvremenu je državna azerbajdžanska novinska agencija APA javila da se Alijev ne želi sastati s predstavnicima Armenije.

Glavna tema Evropske političke zajednice ponovo će biti situacija u Ukrajini i ruska agresija. Još se drži u tajnosti hoće li i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovati u Granadu.

 

Samit u Pragu prije godinu dana poslao je jasan signal Rusiji da Evropa jedinstveno stoji uz Ukrajinu. U Republici Moldaviji poruka je bila da Evropa podržava cijelu regiju, kao i ugrožene države poput Moldavije.

 

„Naravno, ovoga puta u trećem krugu je malo teže", kaže politički stručnjak Blockmans u intervjuu za DW.

„Velika porodična fotografija vjerojatno više neće biti dovoljna da pošalje snažnu poruku. Postaje sve jasnije da je potrebno da se na ovom sastanku dođe do nekih opipljivih rezultata."

Tokom posjete Kijevu prošlog ponedjeljka ministri vanjskih poslova članica EU-a već́ su nagovijestili u kojem pravcu bi mogla ići poruka s dvostrukog samita u Granadi. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je rekla da srce Evrope najjače kuca u napaćenoj Ukrajini. Ona je najavila da se evropska „zajednica slobode" mora protezati od Lisabona do Luganska u istočnoj Ukrajini. U Ukrajini je to jasno shvaćeno kao da se ona kao zemlja kandidatkinja brzo približava početku pregovora o članstvu EU-u.

„Da, mislim da je vrlo vjerovatno da će i Ukrajina dobiti datum za početak pregovora u decembru", smatra Vesela Černeva iz Evropskog vijeća za vanjsku politiku. I dodaje:

„Za Ukrajinu to ide paralelno s vojnom i financijskom podrškom."

I o tome će se također razgovarati na oba samita, sa spoznajom da bi u Slovačkoj vladu mogao formirati premijer koji je prijateljski nastrojen prema Rusiji i da bi podrška SAD-a mogla biti blokirana zbog spora oko državnog proračuna u Kongresu.

Hoće li EU ostvariti napredak u sporu oko migracija?

Na kasnijem neformalnom sastanku na vrhu 27 članica EU-a predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel želi govoriti o strateškim pitanjima, evropskoj autonomiji, infrastrukturi i energetici. Ali zbog sve većeg broja migranata mnoge članice, a ne samo Italija, vrše pritisak da se poradi na rješenju tog problema. Michelovi savjetnici žele se ograničiti na „vanjsku dimenziju” migracije, odnosno na saradnju s trećim zemljama poput Turske ili Tunisa, koje bi, ako je moguće, trebale spriječiti migrante da uopšte stignu u Evropu.

 

No, tokom priprema za ovaj samit odjeknula je vijest da tuniski predsjednik Saied ne želi provesti nedavno sklopljeni sporazum s EU-om. Evropska unija je Tunisu ponudila gospodarsku pomoć́ ako će on zauzvrat zadržavati migrante. No Kais Saied sada odbacuje dugoročnu dogovorenu pomoć u iznosu od 1,1 milijarde eura kao "milostinju". Talijanska premijerka Giorgia Meloni odigrala je ključnu ulogu u pregovorima s Tunisom. Sada je pitanje kako će ona reagirati na taj razvoj događaja.

Novi dogovor unutar EU-a koji predviđa kraće procedure za dodjelu azila, više deportacija ilegalnih migranata i ključ za raspodjelu izbjeglica na sve države članice još uvijek nije definitivno postignut jer se Njemačka i Italija ne mogu složiti oko ključnih tačaka.

Je li Evropska unija spremna za proširenje?

Na sastanku na vrhu EU-a predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel želi pokrenuti i političku diskusiju o reformama Unije kako bi ona bila spremna za prijem šest država zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije. Moramo biti svjesni posljedica tog koraka za nove članice, ali prije svega za EU, napisao je Michel u pozivnici za samit šefovima država i vlada.

Zatim je pojasnio: „Od vitalnog je značaja da ponovo razmislimo o budućoj dinamici Unije, našim procesima donošenja odluka, kako bismo i dalje imali zajamčen uspjeh. Radi se o ovim kritičnim pitanjima: Šta činimo zajedno? Kako odlučujemo? Kako objediniti financije i ciljeve?"

Rasprave o utjecaju mogućeg proširenja na proračun EU-a bit će uzbudljive. Ako bi Ukrajina, koja je najsiromašnija država u Evropi, postala članica, današnji profiteri od evropskih sredstava, poput Mađarske ili Poljske, mogli bi iznenada postati neto platiše.

 

(Vijesti.ba / DW)