Lindner o dugu EU-a: Trebamo najbolje rješenje, a ne najbrže

Njemačka posebno traži stroga pravila te su agencijski novinari okupljeni u Evropsku Redakciju (European Newsroom - enr) razgovarali s njemačkim ministrom finansija Christianom Lindnerom o tome šta je posrijedi.

Zemlje Evropske unije poput Njemačke i Nizozemske insistiraju na većoj fiskalnoj disciplini, dok visokozadužene strahuju da bi brže smanjenje duga moglo ugroziti njihov ekonomski rast.

Pravila Unije o dugu i deficitu, poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu (SGP), postavljaju gornje granice duga za države članice bloka. Privremeno obustavljena zbog pandemije Covid-19, a zatim ponovno do kraja ove godine zbog posljedica ruskog rata protiv Ukrajine, reforma pravila trenutno se pregovara u EU.

- Zdrave javne finansije preduvjet su za konkurentno jedinstveno tržište i stabilnu monetarnu uniju. Zbog toga Njemačka zagovara ambiciozne napore da se reformira Pakt o stabilnosti i rastu - rekao je njemački ministar finansija Christian Lindner za European Newsroom (enr), čiji je i Fena član, u video intervjuu.

Prijedlog reforme Evropske komisije naišao je na kritike Njemačke

Evropska komisija je u prijedlozima predstavljenim sredinom aprila predložila da se visokozaduženim zemljama omogući veća fleksibilnost u smanjivanju dugova i deficita, ali ne predviđa univerzalno pravilo o brzini smanjenja duga koje bi vrijedilo za sve države članice.

No, Njemačka traži da se zemlje s prekomjernim dugom obavežu smanjiti ga za najmanje jedan posto svake godine. "Prijedlog Evropske komisije još se mora poboljšati jer za sada nije garantirano da ćemo vidjeti realno i pouzdano smanjenje nivoa duga i deficita", rekao je Lindner.

Dok drugi partneri odbacuju fiksni rez, Lindner, čelnik liberalne Slobodne demokratske stranke koja vlada u koaliciji sa Socijaldemokratima i Zelenima u Njemačkoj, kaže da smanjenje od jedan posto u normalnim ekonomskim vremenima "nije pretjerano ambiciozno" i rekao da je otvoren za uvođenje zaštitne klauzule za vrijeme krize kako bi se "odgovorilo na zabrinutosti" drugih zemalja u vezi s ovom idejom.

Iako je Lindner insistirao na tome da je Berlin spreman "ostaviti prostor za poboljšanje" u briselskom prijedlogu, bio je skeptičan oko mogućnosti uvođenja iznimki u izračunu deficita za određena ulaganja, na primjer za odbranu, na što pozivaju neke zemlje.

- Moramo održati visok nivo ulaganja javnog sektora s jedne strane. S druge strane, nema realne alternative smanjenju deficita i omjera duga. Previsok javni dug naštetio bi našem ekonomskom razvoju i pouzdanosti eura kao zajedničke valute - dodao je.

Nekoliko zemalja članica ima daleko veći dug od dopuštenih 60 posto BDP-a. Prednjači Grčka s javnim dugom većim od 189 posto BDP-a, a slijede Italija (152,6 posto) i Portugal (127 posto).

Njemačka izolirana?

Njemački ministar finansija odbacio je tvrdnje da je njegova zemlja izolirana u pregovorima i rekao da druge zemlje imaju zabrinutosti oko prijedloga Brisela iako ih možda ne izražavaju glasno.

- Drugi bi mogli biti manje glasni, ali postoje mnoge države članice koje dijele naše stavove o važnosti održavanja stabilnosti i vjerodostojnosti fiskalnih pravila - rekao je ministar, dodajući kako je uvjeren da će se postići dogovor o jednom od pitanja koja izazivaju najveće podjele u EU.

Hrvatski ministar finansija Marko Primorac smatra da ta zemlja može živjeti s sadašnjim pravilima, jer će prema vladinim projekcijama javni dug već sljedeće godine pasti ispod 60 posto BDP-a.

Istovremeno je rekao da je Hrvatska spremna podržati svako poboljšanje u smislu povećanja transparentnosti i jednostavnosti pravila. Hrvatska Vlada ove godine očekuje pad duga u BDP-u na 62,6 posto, a do kraja 2026. godine čak na 55,6 posto.

Revizija dugoročnog budžeta EU-a

Ove će godine EU revidirati višegodišnji finansijski okvir, sedmogodišnji budžet EU-a. Lindner je rekao kako očekuje da će Komisija zatražiti dodatna sredstva, dijelom i zbog visokog nivoa pomoći Ukrajini.

Kazao je da se protivi povećanju evropskog budžeta koji bi snosile države članice te umjesto toga predlaže preraspodjelu postojećih sredstava.

- Prije povećanja doprinosa država članica, dodatne finansijske potrebe treba pokriti preraspodjelama ili korištenjem postojećih fleksibilnosti u budžetu EU-a za nepredviđene događaje. Stoga ne vidimo potrebu za uvođenjem novih dodatnih sredstava - rekao je.

Lindner je dodao i da nije za stvaranje novog instrumenta poput Next Generation EU za izdavanje zajedničkih obveznica, jer postojeća sredstva još nisu iskorištena. Što se tiče pomoći Ukrajini, smatra da je to posebna rasprava u koju bi trebale učestvovati međunarodne finansijske institucije poput MMF-a, multilateralnih razvojnih banaka i G7.

Zaustaviti inflaciju što je prije moguće

Njemački ministar rekao je da je visoka inflacija problem za nacionalne budžete i za finansijske instrumente Evropske unije zato je potrebno smanjiti inflaciju što je brže moguće. Ako se monetarnoj politici suprotstavi fiskalnim politikama s većim rashodima, na primjer, tada bi proces borbe protiv inflacije trajao duže što bi naštetilo ekonomija.

Osvrnuvši se na ideju o izuzimanju povećanih potreba za odbranom iz deficita, koju zagovaraju neke zemlje, rekao je da tržišta kapitala ne razlikuju motive zaduživanja za njih je dug - dug, a previsok dug dovodi do nestabilnosti što potencijalno potiče inflaciju i smanjuje održivost javnih finansija.

Što se tiče fonda za spašavanje Evropskog stabilnosnog mehanizma (ESM), Lindner je rekao kako očekuje da će Italija ratificirati njegovu reformu u vrlo kratkom vremenskom periodu i nakon razmjene mišljenja o budućem razvoju u sljedećim godinama.

- Mislim da je talijanska vlada postavila brojna pitanja, a direktor ESM-a Pierre Gramegna sigurno će na sva znati odgovoriti. Uvjeren sam da ćemo pronaći zajednički jezik - rekao je Lindner za enr.

Italija je jedina zemlja koja nije ratificirala reformu ESM-a, a vlada tvrdi da bi se mehanizam trebao koristiti i u druge svrhe osim spašavanja, na primjer za promoviranje ulaganja i rasta.

Konsenzus do kraja godine?

Od jula će Španija preuzeti predsjedanje Evropskim vijećem, a potpredsjednica te zemlje Nadia Calviño vodit će pregovore u Vijeću ministara ekonomije i finansija EU-a.

- Teško je postići konsenzus, ali ako nas iko može sve ujediniti, to je Nadia Calviño. Ona ima našu podršku i mi ćemo biti konstruktivni tokom cijelog procesa - rekao je Lindner, dodajući kako je uvjeren da će se španski potpredsjednica potruditi napraviti sporazum unatoč vrlo specifičnim domaćim okolnostima, pozivajući se na španske opće izbore u julu.

Ako se ne postigne dogovor, trenutna pravila trebala bi se ponovno primjenjivati od 2024. godine, rekao je Lindner, uprkos činjenici da bi ta pravila zahtijevala fiskalne prilagodbe za polovinu EU-27, uključujući Njemačku, za prekoračenje pragove od tri posto BDP-a za budžetski deficit ili 60 posto za javni dug, prema najnovijim prognozama Komisije.

Lindner je rekao da Njemačka daje sve od sebe da postigne konsenzus ove godine, ali to mora biti najbolje rješenje, a ne najbrže. Njemačka je bila spremna pregovarati danju i noću te vikendima i praznicima ako je potrebno kako bi se postigao konsenzus do kraja 2023. godine, rekao je.

(Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine)

(Vijesti.ba / FENA)