Biden razgovarao sa Stoltenbergom dok se zahuktava borba za njegovog nasljednika

Stoltenberg, koji je na čelu NATO-a od 2014. godine i tri puta mu je produžen mandat, saopćio je u ovoj godini da će krenuti dalje kada mu aktuelni mandat istekne krajem septembra. Borba za njegovu smjenu pojačava se jer bi se čelnici 31-članog vojnog saveza trebali sastati narednog mjeseca na godišnjem samitu u Vilnjusu u Litvaniji.

Prošle je sedmice britanski premijer Rishi Sunak agitovao za ministra odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Bena Wallacea direktno kod Bidena. Američki predsjednik se sastao i sa danskom premijerkom Mette Frederiksen, još jednom potencijalnom kandidatkinjom.

Upitan o kandidatima za čelnika NATO-u na konferenciji za novinare sa Sunakom pored njega, Biden je nazvao Wallacea "veoma kvalifikovanim", ali je napomenuo da je razgovor među čelnicima NATO-a o nalaženju "konsenzusa" oko kandidata koji bi naslijedio Stoltenberga. Bidenovo mišljenje ima ogromnu težinu jer SAD troše više od bilo koje druge članice u alijansi na vojsku.

Frederiksen je pokušala umanjiti značaj svoje kandidature nakon što se prošle sedmice sastala s Bidenom. Odbila je reći da li je s njim razgovarala o predstojećem imenovanju, rekavši novinarima da “ne želi ići dalje u tim spekulacijama o NATO-u“. Alijansa nikada nije imala ženu generalnog sekretara.

Zvaničnik britanske vlade, koji nije bio ovlašten da javno komentira i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je uoči Sunakove posjete da britanski čelnik želi biti siguran da će naredni generalni sekretar „nastaviti Stoltenbergov dobar posao modernizacije, ali i da razumije važnost vojnih troškova u ovom kritičnom trenutku.”

Danska zaostaje za ciljem NATO-a da članice potroše dva posto bruto domaćeg proizvoda na vojne budžete do 2030. Njena centristička vlada objavila je, međutim, krajem prošlog mjeseca da će nastojati uložiti oko 143 milijarde kruna (20,6 milijardi dolara) u vojsku tokom naredne decenije, navodećoći “sliku ozbiljne prijetnje”.

Očekuje se da će Biden i Stoltenberg razgovarati o tekućoj invaziji Rusije na Ukrajinu i naporima da se uvjeri druga članica NATO-a Turska da odustane od blokiranja Švedske da se pridruži vojnom savezu.

Švedska i Finska, obje tradicionalno vojno nepovezane, zajednički su tražile članstvo u NATO-u nakon što su uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu. Turska je prvobitno blokirala obje zemlje da se pridruže alijansi prije nego što je pristala na članstvo Finske, dok je nastavila da se protivi švedskoj kandidaturi.

U javnim komentarima otkako je prošlog mjeseca ponovo izabran turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, Biden je s određenom sigurnošću govorio da će se Švedska uskoro pridružiti alijansi.

- To će se desiti. Obećavam vam - kazao je Biden u ovom mjesecu o evenualnom prijemu Švedske u NAT0.

Stoltenberg i američki državni sekretar Antony Blinken izrazili su nadu da će Švedska biti dovedena pod okrilje NATO-a do trenutka kada se saveznički čelnici sastanu u Litvaniji 11. i 12. jula.

(Vijesti.ba)