Žustra rasprava: Šta su senatori pitali Escobara o BiH

Na pitanja senatora odgovarali su: Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, te Lisa Magno, zamjenica pomoćnice administratorice u Birou za Evropu i Evroaziju USAID-a.

Posebno su interesantna bila pitanja i konstatatacije američkih senatora. Senatori su postavljali pitanja svjedocima, gdje se najviše diskutovalo o BiH, a pitanja su uglavnom bila usmjerena ka Gabrielu Escobaru. Njega su senatori prekidali u nekoliko navrata, pokušavajući da dobiju konkretnije, a ne samo diplomatske odgovore, prenosi Glas Amerike.  

Senatorica Jeanne Sheheen je od Escobara tražila informacije o konkretnim strategijama SAD u regionu, a on je odgovorio da pristup SAD počiva na tri stuba. Prvi je Evropa, gdje SAD vjeruju da sve zemlje žele pristupiti EU, pošto su kulturološki, istorijski, ali i ekonomski dio Evrope. Kada je riječ o NATO-u, to se odnosi na države koje žele biti članice u ovom trenutku, iako je, rekao je Escobar, primjetan veći angažman za Alijansom i onih zemalja koje trenutno nisu zainteresovane za to, poput Srbije. Treći stub su regionalne političke i ekonomske integracije, poput inicijative „Otvoreni Balkan“ koju SAD podržavaju.

Shaheen je potom navela da podržava sankcije protiv Dodika, ali je upitala šta SAD još mogu poduzeti u kontekstu njegovog ponašanja i bolje integracije BiH.

Escobar je odgovorio da je Dodik težak akter, ali da nije jedini, te da su aktivnosti SAD usmjerene protiv njega kao pojedinca, a ne protiv Srba ili Republike Srpske. Dodao je da ključni problem u BiH nije etno-nacionalizam nego korupcija, koja je „primarni uzrok odlaska mladih, te najveća blokada za evroatlantske aspiracije zemlje“.

„Naša politika je u suštini stvaranje funkcionalnije države kroz postepene reforme, na čemu je radio moj kolega Matthew Palmer sa kolegama iz EU. Da odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji budu efikasniji u implementiranju mjera za izborni integritet, a kako bi istovremeno i centralna država bila funkcionalnija. Nadamo se da će se Srbi vratiti u centralne institucije, ali dok to ne urade, naš je cilj da kreiramo politički dijalog sa opozicijom i drugim liderima, kako bi se Srbi vratili za sto i kako bismo spriječili Dodika, političkim angažmanom ili sankcijama, da centralnim institucijama nanese još štete“, rekao je Escobar.

U diskusiju se uključio i senator Ben Cardin, koji je rekao da mu se čini da Escobar „daje uljepšan scenario, u odnosu prema mogućnostima za stvarni progres“. Dodao je da je Dayton trebao biti privremeno rješenje, te da mu se čini da se problem u BiH pogoršava, tražeći konkretnije odgovore o američkim planovima.

Escobar je ponovio neke od ranijih izjava, govoreći da je region uglavnom uspješna priča, ali Cardin ga je prekinuo riječima da se prije desetak godina i BiH mogla posmatrati kao pozitivan primjer, ali da sada zaostaje za drugima. Escobar se složio da je BiH država koja izaziva najviše zabrinutosti na Zapadnom Balkanu, ponavljajući navode o korupciji i dodajući da ništa što je navedeno u Daytonskom sporazumu ne sprečava BiH da napreduje.

Međutim, Cardin, koji član Kongresa od 1987. godine, ponovo je prekinuo Escobara, riječima da se slaže kada je riječ o korupciji i da je više moglo biti urađeno, ali i da se sjeća brifinga o Daytonu, kada je govoreno da to nikada nije trebalo biti konačno rješenje, što mu se čini da je u suprotnosti sa Escobarovim riječima.

„Ne mislim tako, finalno rješenje je članstvo u EU“, odgovorio je Escobar. „U BiH nije bilo sukoba u gotovo protekle tri decenije i neće ga biti.“

Na Cardinovo pitanje da li to podrazumijeva i ustavnu reformu, Escobar je odgovorio potvrdno, navodeći da SAD trenutno rade na ograničenim ustavnim reformama.

Senator Chris Murphy imao je sličnu razmjenu sa Escobarom, između ostalog, postavljajući pitanja o ulozi Visokog predstavnika u BiH i zašto on nije aktivniji.

Escobar je odgovorio da je Visoki predstavnik jedan od alata međunarodne zajednice za uticaj u BiH, čiju ulogu kao medijatora SAD podržavaju. Naveo je da razumije ljude koji bi željeli da Visoki predstavnik nameće rješenja, ali da nametnuta rješenja nisu odgovor na izazove u demokratskim društvima, uključujući i Bonska ovlaštenja, koja je označio kao posljednju opciju koja bi se trebala koristiti.

Murphy je na to rekao da bi trebalo pažljivo razmotriti tu opciju ako dilema bude između potencijalnog konflikta i korištenja ovlaštenja kao legitimne opcije koju Visoki predstavnik ima na raspolaganju. Dodao je da bi SAD trebale izvršiti veći pritisak na Bugarsku kako bi otkočila pregovore Sjeverne Makedonije o pristupu EU.

U odgovoru na pitanje senatora Chrisa Van Hollena o tome da li SAD pokušavaju uticati na evropske partnere da i oni uvedu sankcije u kontekstu BiH, Escobar je odgovorio potvrdno, dodajući da su SAD i Britanija u proteklim danima razgovarale o usklađivanju režima sankcija. Kasnije je tokom diskusije naveo da obnova mandata EUFOR-u ove godine neće doći u pitanje, te da vjeruje kako je u svačijem interesu da region ostane stabilan.


(Vijesti.ba)