Njemačka štampa: Oštriji kurs EU, sankcije Dodiku i pomagačima

Njemačka je zatražila od evropske službe za spoljne poslove (EEAS) da izradi dokument sa prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika ovog entiteta. Inicijativu, kako je potvrđeno, snažno podržava i isti dokument zvanično traži i Češka, dok je ona naišla na oštri otpor Mađarske.

Inače, izrada papira o opcijama za sankcije koju treba da obavi EEAS je redovna procedura koja se mora ispoštovati kada se na nivou EU pokreće pitanje sankcija protiv jedne zemlje ili entiteta.

Istovremen, njemački štampa piše kako je šef diplomatije Njemačke Heiko Maas zatražio oštriji kurs EU u BiH. Evropski parlamentarci traže da se Dodiku zamrzne imovina, zabrani ulazak u EU i da se kazne njemu bliske firme.

Süddeutsche Zeitung u članku pod nazivom „Zemlja koja se urušava“ čitaocima u vidu najvažnijih pitanja i odgovora pojašnjava šta se dešava u BiH, zašto su prijetnje secesijom srpskog vođe Milorada Dodika navele njemačku vladu da upali alarm za uzbunu i da li bi na Balkanu ponovo mogao izbiti rat.

„Kada se njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas početkom ove sedmice susreo u Briselu sa svojim kolegama iz EU, razgovor se uglavnom vodio oko Milorada Dodika, koji je najavio da želi da odvoji srpske trupe iz zajedničkih Oružanih snaga BiH i osnuje sopstvenu vojsku, policiju i finansijsku ustanovu u RS“.

Dodik, nastavlje Süddeutsche Zeitung, prijeti otcjepljenjem već godinama ali ovaj put se podigla uzbuna jer je Rusija u Vijeću sigurnosti glasala za produženje mandata vojne misije EU u BiH samo pod uslovom da se visoki predstavnik Christian Schmidt ne spomene u rezoluciji i da mu se ne dozvoli da predstavi svoj izvještaj u kojem stoji da se BiH suočava sa „najtežom krizom postojanja nakon rata“. Ako zaista dođe do realizacije prijetnje o osnivanju sopstvene srpske vojske, napisao je dalje Schmidt, „postoji realna opasnost oružanog konflikta“.

Kao odgovor na pitanje zašto visoki predstavnik, koji nadzire provedbu Dejtonskog sporazuma, ne koristi široke ovlasti koje ima, navodi se da zeleno svjetlo o tome daje gremijum pod nazivom PIC (Vijeće za implementaciju mira) u kojem je i Rusija, koja „demonstrativno podržava Dodika i traži ukidanje OHR-a“.

A šta poduzima Evropa? „Kao i SAD posebno u vrijeme Trumpa, tako su se i članice EU povukle i godinama nisu vodile aktivnu politiku prema BiH ali i prema Zapadnom Balkanu. Posljednje izjave šefa njemačke diplomatije Maasa i njegove prijetnje sankcijama ukazuju da su odgovorni u Berlinu i Briselu prepoznali koliko je važno pokazati prezentnost u ovom regionu, podržati demokratske, reformske snage i pružiti im perspektivu za približavanje EU“, piše Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

I Tageszeitung iz Berlina piše kako je šef njemačke diplomatije Heiko Maas na konferenciji ministara vanjskih poslova EU u Briselu govorio o sankcijama protiv Dodika. On je rekao da se „u perspektivi mora razmišljati o oštrijem kursu“ kao i da „sankcije trebaju pogoditi one koje stavljaju pod znak pitanja državne strukture BiH i koji pokušavaju da izazivanjem mržnje huškaju ljude jedne protiv drugih“. U tekstu se navodi i da zaključaka sa konferencije nije bilo ali da je došlo do pomaka u diskusiji po pitanju sankcija.

Evropski parlamentarci smatraju, navodi dalje TAZ, da one ne bi trebale biti usmjerene samo protiv Dodika, već i protiv onih koji posluju s njim, odnosno firmi koje su bliske političkom vođstvu RS. Poslanici Evropskog parlamenta Tineke Strik iz Zelenih i socijaldemokrata Dietmar Köster željeli bi otići i korak dalje: zabraniti Dodiku ulazak u EU i zamrznuti njegovu imovinu. Visoki predstavnik predložio je ukidanje finansijske pomoć Evropske unije. Holanđanka Tineke Strik je pojasnila da 15 od 27 članica moraju glasati za sankcije da bi one bile uvedene. Ali mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó oštro je protivjrečio njemačkom kolegi Heiku Maasu. I tu, kako piše TAZ, dolaze do izražaja "autokratski vođene zemlje EU, koje se simpatiziraju sa srpskim nacionalistima". Pored Mađarske su to Poljska i Slovenija a situaciju "dodatno komplikuje Hrvatska, koja podržava hrvatske nacionaliste iz Hercegovine koji opet sarađuju sa Dodikom".

TAZ navodi kako ni u vrhu EU situacija nije baš jasna i da se visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Joseph Borell izjasnio protiv sankcija. No, SAD, Velika Britanija i Njemačka zahtijevaju oštriji kurs. "Stav ovih važnih zemalja već je pokazao učinak: Dodik je sjednicu Parlamenta RS, na kojoj je trebalo biti zaključeno odvajanje RS od BiH, odgodio za početak decembra".



(Vijesti.ba)