Ruski ambasador podržao otimanje nadležnosti BiH i ideju o secesiji RS

Rekao je ovo u intervju za BHT ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov o pokrenutom procesu otimanja nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska.

Rusija smatra da je Republika Srpska pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da  su nadležnosti na državu prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.

„Ono što ja znam, kad sam radio ovdje u Bosni i Hercegovini, ono što se dešavalo u tom periodu nije bilo baš transparentno, nije bilo baš dobrovoljno. To je bio rezultat nekog „masiranog pritiska“ međunarodnog faktora na političare u Bosni i Hercegovini. Ako oni sada žele da preispitaju to, ako žele da donesu neke nove odluke to je do demokratski izabranih organa Republike Srpske“, navodi ruski ambasador u BiH.

Kalabuhov ne vidi nikakav problem u ideji lidera SNSD-a Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru Bosne i Hercegovine. Kaže kako je to stvar političara, stvar demokratskih odluka, te ako do realizacije te ideje dođe u dijalogu, onda će je Ruska Federacija podržati.

Kalabuhov kaže kako je rusko stajalište da u Bosni i Hercegovini ne postoji visoki predstavnik, jer nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita. Napominje da su odluku o imenovanju njemačkog diplomate donijeli ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), bez, kako kaže,  konsenzusa, bez načina utvrđivanja, bez usaglašavanja visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a.

„Kao država garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi smo članica PIC-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom“, kaže za BHRT Kalabuhov.

Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.

„Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama Bosne i Hercegovine, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv“, navodi ambasador Kalabuhov.

On ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Valentin Incko donio u skladu sa svojim ovlaštenjima. Smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.

Na opasku da su potpisnici Dejtonskog sporazuma  u BiH, a i potpisnici aneksa prihvatili da će bezrezervno sarađivati sa Uredom visokog predstavnika, Kalabuhov je kratko dodao gotovo istu rečenicu: „To je stvar organa Repubublike Srpske“.

Rusija, kako tvrdi Igor Kalabuhov, 2015. godine nije podržala Rezoluciju o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, koju je pripremila Velika Britanija, jer je taj Nacrt, kakao kaže, bio neizbalansiran i krivio je cijeli narod. Upitne su za Rusiju i odluke Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), posebno presuda prema kojoj je Vojska Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. godine počinila zločin genocid.

„Kada smo bili na početku ove priče za osnivanje ICTY, mi smo rekli da vidimo njegov rad kao instrument pomirenja u Bosni i Hercegovini. Nažalost, to se nije desilo. Mi mislimo da ono što je urađeno tamo nije dovelo do primirenja i tolerancije u Bosni i Hercegovini i zbog toga je poznat naš stav u odnosu na ove odluke i svim ovim tragičnim dešavanjima“, govori Kalabuhov ne spominjući riječ genocid.


(Vijesti.ba)