Vjosa Osmani predsjednica Kosova

Za njen izbor glasao je 71 poslanik, a 11 listića je bilo nevažećih. Glasanju su prisustvovala 82 poslanika.

Pokret Samoopredjeljenje, koji je osvojio najviše glasova na nedavno održanim parlamentarnim izborima, kandidovao je za mjesto predsjednika Vjosu Osmani i Nasufa Bejta.

U prvom krugu Vjosa Osmani je dobila 69 glasova, a 12 listića su bila su nevažeća.

U drugom krugu, Osmani je od 82 glasa dobila 67, drugi kandidat Nasuf Bejta dobio je četiri glasa, a bilo je 11 nevažećih listića.

Za izbor u prvom krugu potrebno je da kandidat dobije 80 glasova. Isto je predviđeno i za drugi krug, dok u trećem krugu predsjednik može da se izabere 61 glasom.

Sjednici 4. aprila prisustvuju i poslanici romske i goranske zajednice, Adem Hodža i Fadil Gaši, koji dan ranije nisu bili prisutni.

Sjednica je prekinuta 3. aprila kasno uveče, jer nije bilo kvoruma za odlučivanje, nakon pauze koja je trajala više od sat vremena.

U dva neuspješna pokušaja prvog kruga glasanja u subotu glasalo je prvo 78 poslanika, a zatim 79, od 82 prisutna.

Poslanici opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Avdulah Hoti, Driton Seljmanaj (Driton Selmanaj) i Agim Veljiu odbili su da glasaju jer se protive kandidaturi Vjose Osmani.

Prethodno je vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije Kosova (DPK) Enver Hodžaj (Enver Hoxhaj) rekao da se njegova stranka protivi izboru Vjose Osmani za predsjednicu Kosova jer smatra da Osmani nije osoba koja će ujediniti narod Kosova.

Osam poslanika iz redova nesrpskih manjinskih zajednica su prije početka sjednice saopštili da će glasati za izbor predsjednika, odnosno za Vjosu Osmani. Inače, manjinske nesrpske zajednice imaju ukupno deset poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova ali poslanik Romske Inicijative i Jedinstvene goranske zajednice nije prisustvovao izboru predsjednika.

Na vanrednoj sjednici nisu bili ni poslanici Srpske liste, koja je dobila deset mjesta u Skupštini Kosova rezervisanih za srpsku zajednicu.

Vjosa Osmani se na februarskim izborima kandidovala za predsjednicu Kosova na listi Pokreta Samoopredjeljenje i dobila preko 300.000 glasova građana.

Pokret Samoopredeljenje je 2. aprila, prije sjednice o izboru predsjednika, inicirao vanrednu sjednicu o izmjenama Zakona o opštim izborima u petak (2. aprila) što je naišlo na veliko protivljenje opozicionih albanskih partija.

Taj Zakon bi građanima, koji žive van teritorije Kosova, omogućio da glasaju u kosovskim ambasadama a ne putem pošte, kako je do sada bila praksa. Inače, glasanju putem pošte prethodi period prijave i verifikacije birača.

Demokratski savez Kosova (DSK) Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku), koji je ranije saopštio da će ta partija učestvovati u procesu izbora predsjednika, je potom u petak naveče zatražio od premijera Aljbina Kurtija (Albin) da odustane od izmjena Izbornog zakona i "ucjene opozicije". U suprotnom, rekao je Abdižiku, Kurti namjerno šalje zemlju na vanredne izbore.

Slično su reagovale i druge dvije opozicione partije, DPK Envera Hodžaja i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja (Ramush Haradinaj). Međutim, te dvije partije su i prije inicijative o izmjeni Zakona o izborima rekle da neće podržati Vjosu Osmani za predsjednicu Kosova a Ramuš Haradinaj je i sam bio kandidat za predsjednika na izborima 14. februara.

Uprkos pozivima opozicije i civilnog sektora da se povuče sporni Zakon, Pokret Samoopredjeljenje nije odustajao od njegovog usvajanja po hitnom postupku ali je taj pokušaj na kraju propao. Izmjene Zakona o opštim izborima sada bi pred poslanicima Skupštine Kosova trebao da se nađe u redovnoj proceduri.

Propao pokušaj izmjena Izbornog zakona Kosova

Ambasador Sjedinjenjih Američkih Država na Kosovu Filip Kosnet (Philip Kosnett) pozvao je 3. aprila poslanike Skupštine Kosova da ispune svoju odgovornost prema građanima Kosova tako što će učestvovati u izboru predsjednika.

„Stav američke vlade ostaje nepromijenjen. Podržavamo glasanje u Skupštini. Pozivamo sve članove Skupštine da ispune svoje odgovornosti prema narodu Kosova i učestvuju u glasanju, kako bi se obezbijedio kvorum“, napisao je Kosnet na Twitteru.

Kosovo je bez predsjednika od 5. novembra 2020. godine kada je Hašim Tači podnio ostavku na tu poziciju jer su Specijalizovana vijeća protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Istog dana je Vjosa Osmani, kao predsjednica Skupštine Kosova, preuzela funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Kosova koju je potom 22. marta predala novom predsjedniku kosovskog Parlamenta Gljauku Konjufci.

(Vijesti.ba / RSE)