Kako djeca zarađuju u digitalnoj ekonomiji?

Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje. Mnoga djeca mlađa od osam godina već znaju kako samostalno da obave kupovinu putem interneta.

Do desete godine, mnoga djeca su već savladala osnove programiranja i alata vještačke inteligencije. Ali kada i kako počinju da unovčavaju svoje digitalne aktivnosti?

Jedan od trendova posljednjih godina pokazuje da za sve veći broj djece internet nije samo mjesto za trošenje džeparca i zabavu. To je platforma za samoizražavanje i kreativnu zaradu. Na primjer, više od 70% mladih u SAD i Evropi tvrdi da im je važno da imaju sopstvene prihode, a 42% tinejdžera već zarađuje novac na internetu.

Ali kako djeca iz generacije Alfa širom svijeta zarađuju svoje prve digitalne prihode i sa kojim sajber prijetnjama se suočavaju?

Blogovanje

„Kidfluenseri“ sa brojnim pratiocima i ugovorima sa velikim brendovima postali su zaštitni znak trenutne blogosfere. Zbog originalnog sadržaja, sposobnosti da isprate najnovije trendove, kao i živopisnih slika i stvarnih priča, dječiji blogovi brzo stiču popularnost.

Broj pratilaca na YouTube, Instagram i TikTok nalozima pet najvećih dječijih influensera u svijetu u nekim slučajevima dostiže stotine miliona. Njihov prosječan godišnji prihod mjeri se milionima dolara (zarada najuspješnijih influensera kreće se od 10 do 30 miliona dolara), a većina njih još uvijek nijesu ni tinejdžeri.

Najčešći način da djeca unovče svoj blog jeste putem ugovora o oglašavanju. Posljednjih godina, strategije promocije mnogih brendova usmjerenih na djecu uglavnom se baziraju na saradnji sa mladim blogerima.

I svjetski poznate kompanije kao što su Mattel, Hasbro ili Lego, kao i manji lokalni brendovi, pokazuju interesovanje za dječje blogovanje. Čak i influenseri sa relativno malom publikom mogu privući neke oglašivače.

Takođe, djeca koja se bave blogovanjem mogu biti izložena potencijalnim sajber rizicima. Napadači mogu u ime navodnih predstavnika brendova slati fišing poruke koje izgledaju kao ponude za saradnju. Klikom na link ili otvaranjem priloženog dokumenta u takvim imejlovima/porukama može doći do preuzimanja malvera na uređaj djeteta, što može dovesti do gubitka ličnih podataka, novčanih gubitaka i krađe naloga.

Kako bi prevarili korisnike, napadači prave lažne stranice brendova koje izgledaju gotovo identično pravim. Mladi blogeri i njihovi roditelji, koji su često njihovi menadžeri, bi trebalo da pažljivo proveravaju poruke od nepoznatih pošiljalaca, verifikuju izvore i linkove, kao i da koriste pouzdano sajber bezbednosno rešenje koje sprečava klik na zlonamjerne linkove.

Online gaming

Kada je riječ o djeci i gamingu, diskusija se obično svodi na to koliko novca i vremena djeca troše na online gre. Međutim, mnogi mladi gejmeri su pronašli način da unovče svoju omiljenu aktivnost: kodiranje, pisanje recenzija, testiranje igara i „skin klađenje“ samo su neki od primjera kako djeca mogu zarađivati kroz igre. Mali broj njih može čak postati profesionalni takmičari u cyber sportovima i učestvovati na regionalnim i međunarodnim turnirima, što im omogućava da osvoje velike novčane nagrade. Na primjer, najmlađi pobednik u istoriji Internacionalnog Dota 2 šampionata imao je samo 16 godina u tom trenutku.

Mlađi igrači postepeno preuzimaju online gaming prostor, a u nekim svjetski poznatim igrama kao što su Roblox ili Minecraft njihov broj prelazi 40% svih korisnika. Istovremeno, takve popularne igre često postaju meta napadača i prevaranata. Na primjer, kompanija Kaspersky je utvrdila da je broj mladih igrača koji su bili meta cyber kriminalaca u online igrama porastao za 30% u prvoj polovini 2024. u poređenju sa 2023. godinom.

Kako djeca ubrzano unapređuju svoje gaming vještine i unovčavaju ih, tako raste i potreba za proaktivnim koracima kako bi se sačuvala ova vrsta digitalnog prihoda. Neki od ključnih savjeta za bezbjednost u online igrama su kreiranje jakih i sigurnih lozinki i izbjegavanje preuzimanja sa nepouzdanih izvora. Zaštita finansijskih i ličnih podataka predstavlja osnovno pravilo za očuvanje online zarade.

Kriptovalute i online prodaja

Trgovina kriptovalutama i prodaja predmeta onlajn postaju sve popularniji među djecom, uprkos postojećim ograničenjima koja štite mlade.

Trgovanje kriptovalutama je proces kupovine i prodaje virtuelnog novca radi ostvarivanja profita na promenama cijena. Pravni propisi o kriptovalutama razlikuju se od zemlje do zemlje, prenosi Bankar me. U većini država gdje je trgovina kriptovalutama zvanično dozvoljena, ne postoji zvanična zabrana za maloletnike da obavljaju kripto transakcije.

Ipak, velike platforme za trgovanje kao što su Binance ili Coinbase zahtijevaju da korisnici imaju najmanje 18 godina da bi otvorili nalog. Međutim, postoje različite alternativne opcije, poput specijalnih naloga koje postavljaju i kontrolišu roditelji ili specijalizovanih platformi Crypto For Kids. Glavni uslov u tim slučajevima jeste da sve transakcije budu odobrene i nadgledane od strane roditelja ili staratelja.

Pravila su gotovo ista i za prodaju predmeta na internetu. Djeca mogu slobodno koristiti platforme kao što su eBay i Amazon za prodaju igračaka, knjiga, odeće, pa čak i ručno izrađenih predmeta. Da bi izbjegli blokiranje naloga, profile moraju kreirati roditelji ili dati zvaničnu dozvolu.

Transakcije na internetu obično su povezane sa platnom karticom ili onlajn novčanikom, što privlači pažnju prevaranata. Analiza cyber bezbjednosti kompanije Kaspersky pokazuje da su lažni linkovi i veb-sajtovi koji služe za krađu bankovnih podataka korisnika ili preuzimanje naloga i kripto novčanika popularne prevare u svijetu kriptovaluta. Djeca, kao i njihovi roditelji, bi trebalo da budu vrlo pažljivi pri unosu ličnih podataka, PIN kodova ili lozinki na internetu i da uvek dobro provere specijalne ponude. Kako bi se smanjio rizik od gubitka novca, ključno je koristiti rješenja za zaštitu online plaćanja koja otkrivaju zlonamjerne linkove i sprečavaju presretanje podataka o kreditnim karticama.

Sve u svemu, primijetan je rast finansijske nezavisnosti djece na internetu. Digitalna tehnologija već čini „dječje prihode“ uobičajnom praksom koja značajno oblikuje online navike generacije Alfa sa jedne strane. Sa druge strane, digitalni svijet zahtijeva od djece da imaju zaista odrasli pristup svim potencijalnim cyber rizicima, kako bi njihovo digitalno iskustvo bilo još pozitivnije i sigurnije.

(Vijesti.ba)