Jedemo je gotovo svaki dan, a malo ko zna da je ozbiljni okidač za rak, astmu ...

Osim što je razvrstavate kad bacate smeće, pakirate stvari u nju, koristite prilikom kupovine namirnica, pijete iz nje, činjenica je da je i jedete. Drugim riječima, plastika ne zagađuje samo oceane, mora i životinjski svijet, već i naša tijela. Sadrži štetne hemikalije odnosno endokrine disruptore poput bisfenola A (BPA) i ftalata, koji mogu poremetiti hormonalni sistem.

Zastrašuje i izvještaj objavljen u časopisu Environmental Science & Technology koji je identifikovao više od 4.000 hemikalija koje se koriste u plastičnim proizvodima, od kojih su mnoge klasificirane kao opasne za ljudsko zdravlje. Nije teško zaključiti da je mikroplastika prisutna posvuda i dugotrajna izloženost organizma ovim disruptorima povezuje se s brojnim bolestima, a konačno rezultira i s padom kvalitete života svakog pojedinca.

Plastična realnost

Gledajući na globalnom nivou, prosječna osoba unese čak pet grama plastike svake sedmice. To je otprilike 21 grama mjesečno, a nešto više od 250 grama godišnje. Pojednostavljeno, sedmično u svoje tijelo unesemo jednu kreditnu karticu i to kroz:

•     Hranu poput morskih plodova, soli, vakumirane hrane te kroz voće i povrće
•     Naše česme
•     Plastičnu ambalažu za hranu i vodu
•     Odjeću
•     Igračke
•     Beauty proizvode, a posebno lak za nokte

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode, analizom potrošnih proizvoda, oni s najvišim zabilježenim nivoima plastike uključuju školjke, pivo i sol. Osim toga, nalazi upozoravaju da je problem plastične onečišćenosti univerzalan i direktno utječe na ljude.

Tihi neprijatelji našeg zdravlja

Globalno svake godine proizvedemo oko 400 miliona metričkih tona plastike, od čega velik dio završi na odlagalištima otpada i u vodenim ekosistemima. Plastika s vremenom ulazi u hranu i vodu koju konzumiramo te pronalazi put u mnoga tjelesna tkiva, uključujući naš mozak, reproduktivne organe i kardiovaskularni sistem, prenosi CNN.

Utjecaj mikroplastike na crijevni mikrobiom i probavni sistem

Mikroplastika je okidač za brojne ozbiljne bolesti poput raka, astme, neplodnosti i dijabetesa. Osim toga, može izazvati promjene u crijevnom mikrobiomu, što rezultira neravnotežom između korisnih i štetnih bakterija, a to možemo prepoznati po simptomima poput:

•     bolova u trbuhu,
•     nadutosti
•     neredovnosti pražnjenja crijeva.

Osim fizičkih učinaka na probavni sistem, mikroplastika može dovesti do hemijske toksičnosti, što uključuje unos i nakupljanje okolišnih toksina, kao što su teški metali i policiklični aromatski ugljikovodici, prenosi Živim.hr.

Kad je riječ o učincima na dišni sistem, mikroplastika može izazvati oksidativni stres u dišnim putovima i plućima prilikom inhalacije, popraćeno uz kašalj, kihanje i otežano disanje uslijed upale i oštećenja. Također može dovesti do umora i vrtoglavice zbog niskog nivoa kisika u krvi. Nedavna istraživanja su pokazala vezu između nano plastike i oštećenja mitohondrija u ljudskim respiratornim stanicama. Mikroplastika može funkcionisati kao nosač drugih okolišnih toksina povećavajući rizik od razvoja hronične opstruktivne plućne bolesti.

Šansa za čišći planet

Sve su ove navedene opasnosti za ljudski i životinjski svijet prepoznali i na globalnom nivou te pokrenuli Global Plastics Treaty, međunarodni sporazum koji ima za cilj regulisati korištenje plastike i smanjiti njezin negativan utjecaj na naš planet. Ideja nije samo ograničiti višak plastike u našim životima, već i pronaći održiva rješenja koja bi omogućila ponovnu upotrebu i reciklažu materijala. Što čišći planet, čišći smo i mi i naše tijelo.


(Vijesti.ba)