"Maslac se može i treba jesti. To je zdrav prehrambeni proizvod i treba ga uključiti u prehranu djece i trudnica. Termički neobrađen maslac, ovisno o prehrani i individualnim karakteristikama organizma, može se konzumirati u rasponu od 10 do 30 grama dnevno", rekla je doktorica.
Maslac se dobro slaže sa škrobnom hranom, ali loše sa šećerom. Stoga ne biste trebali pretjerivati sa slasticama u čiju je proizvodnju uključen maslac. Također se ne preporučuje kombinirana konzumacija masti životinjskog i biljnog porijekla, jer to može pogoršati probavu.
"Kada jedete maslac, poboljšava se stanje vaše kože, noktiju i kose. Nezasićene masti iz ulja održavaju elastičnost i tonus krvnih žila, glikosfingolipidi štite crijeva od infekcija, a vitamin A ublažava upale. Triptofan, koji se nalazi u mliječnoj masti, potiče proizvodnju serotonina, što znači da popravlja raspoloženje i pomaže u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti", objasnila je nutricionistica.
Sve navedene dobrobiti vrijede samo za prirodni maslac, naglasila je doktorica. Zamjene za mliječnu mast, drugi namazi i margarin nisu dobri za zdravlje.
(Vijesti.ba)