'Dramadžiluk' daje veću vidljivost dramskom tekstu kao jednom od najbitnijih segmenta teatra

Drugo izdanje "Dramadžiluka“, čiji je program danas predstavljen u galeriji Gabriel Kamernog teatra 55, daje jednu veću vidljivost dramskom tekstu kao jednom od najbitnijih segmenta tetara.

Inicijator i selektor programa "Dramadžiluk“ dramaturg Almir Imširević kazao je da rad na dramskom tekstu jako liči ili bi trebalo da liči na sadnju maslina. Kako naglašava, u najboljim slučajevima treba vremena da se pojave plodovi, a ono što to drvo čini važnim je njegovo trajanje. Možda neće neki testovi, kako kaže, biti aktuelni 5.000 godina kao neke masline, ali i 100 godina je previše.

-Međutim bez tako dobre namjere ne bi ni počinjali ovaj projekt. Moj cilj nije bio ništa drugo nego donijeti neke dramske tekstove i učiniti ih vidljiviljima, prije svega našoj publici, teatarskim ljudima - kazao je Imširević.

On ističe da i sama činjenica da je na konkurs za ovogodišnji "Dramadžiluk" stiglo više od 100 dramskih testova, dokaz je da postoji neotkrivena riznica ovog žanra za koji se nerijetko čuje da "nema dovoljno dramskih tekstova“.

- Postaje sve teže odlučiti se između desetina prispjelih drama, koje na našu radost, pristižu iz svih dijelova svijeta. Naravno, i ovaj put smo, prije svega, željeli pozorišnoj publici približiti ono što pišu domaći autori. Naša odluka je da ne namećemo bilo kakve kalupe, da ne favoriziramo određene teme, niti poetike. Uživali smo u različitosti - pojašnjava on.

Direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković istaknuo je da se prošle godine "Dramadžiluk" pokazao kao pun pogodak i definitivno segment teatarskog festivala koji je nedostajao.

-Bez dramskog teksta nema ni predstave, zato je od izuzetne važnosti da damo prostor mladim autoricama i autorima da predstave svoje radove, iz kojih se jednog dana možda izrode fenomenalne predstave na teatarskim repertoarima - navodi Kreševljaković,

Na ovogodišnjem "Dramadžiluku", koji se održava od 5. do 12. oktobra, bit će upriličeno scensko čitanje četiri dramska teksta iz Bosne i Hercegovine („Tamo gdje ne idemo“; Adnan Lugonić), Hrvatske („Autogram za Milicu“; Mate Matišić), Norveške („Burnt Toast“; Trinie Falch) i Amerike/BiH („Čovjek u mraku“; Paul Auster; dramaturgija i dramatizacija Almir Imširević).

Kako su istakli Kreševljaković i Imširović, uvrštavanjem djela Paula Austera u program željelo se odati počast piscu koji je bio prijatelj Sarajeva.

Kreševljaković je istaknuo da je Austerovo djelo "U zemlji posljednjih stvari" bio prvi tekst koji je preveden na bosanski jezik u ratu. Riječ je o prevodu Senade Kreso, koja je prevodlila i njegove druge knjige i tesktove, pa tako i komad koji će biti predstavljen na ovogodišnjem "Dramadžiluku“.

Jedan od autora čiji će tekst biti čitan je i bosanskohercegovačkih dramaturg i pisac Adnan Lugonić koji je kazao da njegova drama "Tamo gdje ne idemo“ nastala 2020. godine, u jeku prvog vala COVID-a 19.

-Sadrži sve ono što je većina nas osjećala - anksioznost, tjeskobu, strah od propasti svijeta kakav smo poznavali, te paralelno s tim potrebu za bliskošću, intimom, razumijevanjem, riječima utjehe. Radujem se što će, četiri godine nakon što je napisana, drama konačno dobiti priliku da bude javno izvedena u sklopu 'Dramadžiluka', na ovogodišnjem Internacionalnom teatarskom festivalu MESS - kazao je.

Lugonić naglašava da su ideja i koncepcija "Dramadžiluka“ izuzetno važni za dramske pisce i spisateljice, jer na taj način domaći dramski tekstovi bivaju vidljivi i dobiju priliku komunicirati s publikom.

(Vijesti.ba / FENA)