Rukopis "Divana" Hafiza Širazija koji je stoljećima čuvan u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu „otputovao“ je u Iran, gdje će u narednim danima biti restauriran u iranskom gradu Mešhedu i nakon toga vraćen Biblioteci.
Riječ je o važnom djelu ovog perzijskog klasika, popularnog i na Istoku i na Zapadu, a tako i na našim prostorima.
Inače, u Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu nalaze se rukopisni primjerci, kompletni ili fragmenti, skoro svih značajnijih perzijskih pjesnika i književnika, a među njima i 14 rukopisa "Divana" Hafiza Širazija.
„Bilo je mnogo birokratskih prepreka koje smo, hvala Bogu, uspjeli prevazići. Iako smo dva puta odgađali ovo putovanje, evo konačno smo spremni. Nadamo se da će u narednim sedmicama sve proteći kako treba i da ćemo se vratiti sa završenim poslom“, kazao je direktor Gazi Husrev begove biblioteke Dženan Handžić.
Ocijenio je kako će to biti sigurno važan trenutak za kulturnu javnost u Bosni i Hercegovini.
„Također, to je i još jedan dokaz da je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu kontinuirani čuvar našeg kulturno-civilizacijskog i historijskog naslijeđa koje je, ne samo nacionalnog, nego i svjetskog značaja“, poručio je Handžić.
Veliki broj rukopisa nađen je u raznim krajevima islamskog svijeta i na različite načine dospijevao u Bosnu i Hercegovini.
Primjerak rukopisa koji će biti restauriran u Gazi Husrev begovoj biblioteci čuva se već 400 godina.
„Na temelju iskustava ranijih boravaka u biblioteci Astan Quds Razavi u Mešhedu, vjerujem da će moje kolege konzervatori i restauratori učiniti sve što je u njihovoj profesionalnoj moći da rukopis Divana Hafiza Širazija konzerviramo i restauriramo na najbolji način“, kazao je Ruhulah Hodžić, konzervator Gazi Husrev-begove biblioteke.
Hafiz Širazi je jedan od najpoznatijih klasika perzijske književnosti čija djela su čitala i na Istoku i na Zapadu.
Zanimljivo je da je najveći dio rukopisa ovog Divana dospio u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz biblioteke Elči Ibrahin-pašine medrese u Travniku. Osim u Divanu, pojedinačni gazeli i stihovi hafiza Širazija nalaze se u brojnim rukopisnim zbirkama i drugim književnim bilješkama.
Inače, od ukupno sačuvanog perzijskog fonda rukopisa u Biblioteci najveći dio zauzimaju rukopisi u oblasti perzijske književnosti i jezika, što govori da su Bošnjaci već od 15. stoljeća prepoznavali i čuvali književne vrijednosti koje i danas u cjelokupnoj svjetskoj poetskoj baštini zauzimaju istaknuto mjesto.
(Vijesti.ba / Mina)