Niska izlaznost na iranskim izborima izaziva zabrinutost u vrhu vlasti

U komentarima od 3. jula, Khamenei je rekao da je drugi krug glasovanja 5. jula između reformističkog kandidata Masuda Pezeshkiana i tvrdokornog kandidata Saeeda Jalilija "vrlo važan" i pozvao je javnost da sudjeluje.

"Oni koji vole islam i Islamsku republiku i napredak zemlje moraju to pokazati sudjelovanjem na izborima", rekao je 85-godišnjak koji ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima.

Khamenei je rekao da odaziv od 40 posto u prvom krugu glasovanja 28. juna "nije očekivan", ali je dodao da je "potpuno pogrešno misliti da su oni koji nisu glasovali u prvom krugu protiv sustava".

Međutim, u govoru 2001., Khamenei je ismijao 40-postotno sudjelovanje birača u zapadnim zemljama, rekavši da je to "sramotno" i znak da "ljudi ne vjeruju, ne mare, ne nadaju se političkom sustavu".

Masud Pezeshkian je dobio oko 42,5 posto glasačkih listića u prvom krugu glasovanja, dok je njegov suparnik Saeed Jalili završio drugi s 38,6 posto.

Glasovi konzervativaca podijeljeni su između Jalilija i predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa, koji je bio treći s oko 13,8 posto glasova. Mostafa Purmohammadi, bivši ministar pravosuđa, završio je zadnji s nešto manje od 1 posto.

Budući da nijedan kandidat nije osigurao dovoljno glasova za potpunu pobjedu na izborima, drugi krug zakazan je za 5. jula.

Prvi krug glasovanja održan je uz pozive disidenata i aktivista na bojkot izbora, tvrdeći da prošla glasovanja nisu potaknula promjene.

Na izborima 28. juna zabilježen je najniži odaziv na predsjedničkim izborima u historiji Irana.

U Iranu je od 2020. zabilježen trend pada izlaznosti birača koji je djelomično potaknut rastućom frustracijom zbog nedostatka sloboda, posrnule ekonomije i pada životnog standarda.

Analitičari kažu da sve manji izlazak birača odražava rastuću malodušnost u društvu i dovodi u sumnju legitimitet iranskog klerikalnog establišmenta, koji je na vlasti od 1979.

(Vijesti.ba)