30 gradova i općina žele postati investicijske destinacije

Jedna od glavnih poruka skupa je ta da dijaspora želi nastaviti s ulogom pokretača promjena, a tome svjedoči i nedavni angažman stručnjaka iz iseljeništva koji su osnovali neformalnu grupu Poslovnog savjetodavnog vijeća bh. dijaspore. Vijeće okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta, a njihov cilj je pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje, kreiranje mreže suradnika i privlačenje investitora, priopćeno je iz USAID-a.

Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.

- Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan poduhvat jer nijedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekt koji se u potpunosti fokusirao na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 kompanije koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove kompanije, prosječne starosti 11 mjeseci. U zemlju smo doveli novi kapital i počeli jednu sjajnu priču - kazala je Vukmanović.

Dodala je kako je prva faza projekta daje sjajne rezultate.

- Zbog toga smo pokrenuli drugi projekt u iznosu od 15,7 milijuna dolara, čije rezultate već vidimo kroz mnogo aktivnosti, uključujući i ovaj skup. Fokusirani smo na rad s 30 lokalnih zajednica kao nositelje razvojnih projekata u svojim okruženjima, u čemu dijaspora ima ključnu ulogu. Činjenica da danas imamo predstavnike 30 općina i gradova znak je da u ovako maloj zemlji postoji jasno opredjeljenje da, kroz uključivanje dijaspore, treba praviti poslovne iskorake i stvarati pozitivno okruženje - izjavila je Vukmanović.

Među tih 30 općina i gradova je i Mostar gdje su odobrene četiri aplikacije za sufinanciranje dijasporskih investicija.

Prema riječima Željke Dujmović iz mostarske gradske uprave, rezultati su ih pozitivno iznenadili i vjeruju da će doprinijeti njihovom daljem razvoju.

Općina Berkovići prva se priključila drugoj fazi projekta Diaspora Invest. Iako je u pitanju mala lokalna zajednica, napravljeni su važni koraci ka unapređenju uvjeta za potencijalne ulagače iz dijaspore.

- Postavljena anketa za umrežavanje dijaspore ulijeva nam nadu da smo prepoznali ljude koji su spremni ulagati i pomoći svom mjestu. Mislim da ćemo odavde svi otići s idejama za unapređenje svog rada i načine putem kojih možemo dovesti nove investitore - istaknuo je Draško Džombeta iz Berkovića.

Sudionici su mogli čuti i iskustva iz Cazina, gdje je krajem prošle godine održan veoma uspješan i iznimno posjećen poslovni forum dijaspore, čiji rezultat je bila razmjena iskustava i širenje pozitivne energije u vezi s ovom temom.

Prvom investicijom pohvalili su se iz Ljubinja, a da ovakva okupljanja značajno doprinose vidljivosti općina i gradova potvrdio je Džanan Serdarević iz općine Centar Sarajevo, poručivši da vjeruje kako lokalne zajednice u BiH imaju znanje, ali trebaju više raditi na tome da postanu vidljivije investitorima iz dijaspore.

Predstavnici lokalnih samouprava posebno su pohvalili fleksibilnost koju su dobili u ovom projektu, a od irskog stručnjaka za dijasporu Martina Russella čuli su korisne savjete o tome kako promijeniti percepciju javnosti i uključiti dijasporu u lokalni razvoj.

- Kada razmišljamo o dijasporskom angažmanu, uglavnom razmišljamo o tome šta oni mogu uraditi za nas, šta i kako mogu uložiti, ne pitajući se šta mi odavde možemo uraditi da ih privučemo. Posljednje o čemu govorimo su ljudi, a ljudi donose odluke o povratku, prijenosu ideja, iskustava, pa i investiranju - rekao je, među ostalim, Russell.

Poručio je da treba krenuti od tri ključna pitanja za dijasporu: šta možemo učiniti za vas (šta vam možemo ponuditi); da ste vi na našem mjestu, šta biste uradili i znate li nekoga tko bi ulagao?

Armin Alijagić iz udruženja „Naša perspektiva“ govorio je o najboljim praksama u organizaciji i promociji poslovnih događaja za dijasporu, materijalima koji se kreiraju za ove poslovne forume, s fokusom na video materijale i investicijske brošure koji imaju dugoročnu vrijednost.

Drugi dan skupa bio je posvećen komunikaciji na društvenim mrežama kao korisnom alatu za učinkovit angažman dijaspore, kao i vještinama za predstavljanje investicijskog potencijala i ponude, dok se trećeg dana govorilo o rodnoj inkluziji i naporima na umrežavanju dijaspore.

Druga zajednica Mreže praktičara bila je izvrsna prilika za razmjenu informacija, iskustava, ali i izazova, čime su stvorena vrijedna partnerstva za budući razvoj, navodi se u saopćenju.

(Vijesti.ba / Fena)