Kina priprema armadu, gomila zlato, naftu... Sprema li se za rat?

"Izgleda da je kineski predsjednik proučio plan sankcija koje je Zapad uveo Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a zatim pokrenuo dugoročne zaštitne mjere u slučaju da se kineska privreda nađe pod sličnim pritiskom", kazao je penzionisani admiral Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država Michael Studeman.

Kina demokratski Tajvan smatra dijelom svog teritorija i obećala je staviti otok pod svoju kontrolu, možda i silom, a američke obavještajne službe vjeruju da je Xi Jinping naredio kineskoj vojsci da bude spremna zauzeti otok do 2027. godine.

Kina skladišti razne resurse, među kojima je i zlato. Cijene ovog plemenitog metala dostigle su rekordne nivoe u posljednjih nekoliko mjeseci. Narodna banka Kine povećala je u aprilu rezerve zlata 18. mjesec zaredom.

"Zlatne rezerve oduvijek su bile važan dio kineskih međunarodnih rezervi", rekao je za Newsweek Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u SAD-u.

"Iz dugoročne i strateške perspektive, Kina po potrebi dinamički prilagođava raspodjelu međunarodnih rezervi kako bi omogućila sigurnost, likvidnost i povećanje vrijednosti međunarodnih rezervi", dodao je, prenosi Hina.

Kineske vlasti pune i zalihe nafte. Kina je prošle godine kupovala rekordnih 11.3 miliona barela dnevno. Treba napomenuti da je ovo povećanje od 10 posto zabilježeno usred povećane potražnje za gorivom nakon završetka strogih kineskih ograničenja iz razdoblja pandemije.

"Kina pokušava ublažiti rizik od potencijalnog embarga na hranu i energiju punjenjem rezervi nafte i gradnjom elektrana na ugljen", smatra Studeman. Tajvan nije javno komentarisao kinesko skladištenje zaliha.

Kina priprema armadu trajekata i civilnih brodova za agresiju na Tajvan, piše The Telegraph. Narodnooslobodilačkoj vojsci nedostaje amfibijskih desantnih čamaca potrebnih za agresiju poput iskrcavanja na Dan D, ali manjak bi mogla premostiti civilnim plovilima, uključujući desetke gigantskih trajekata, od kojih svaki može prevesti stotine oklopnih vozila.

Civilni trajekti loš su izbor za ovakvu misiju, ali bi se mogli koristiti za masovni prijevoz trupa preko Tajvanskog tjesnaca nakon što obalna odbrana bude uništena ili za probijanje položaja tajvanske vojske čistom masom.

Prije deset godina Peking je izdao tehničke smjernice za brodograditelje koje bi omogućile da mnoga civilna plovila budu prikladna za vojne potrebe i vjeruje se da je integrisao trajekte, tankere i kontejnerske brodove u vojnu komandantnu strukturu.

Prošle sedmice došlo je do porasta napetosti u Tajvanskom tjesnacu. Peking je pokrenuo dvodnevne vojne vježbe u vodama oko Tajvana "kako bi kaznio separatistička djela" nakon nedavnog vatrenog inauguracijskog govora Lai Ching-tea, koji se zavjetovao kao tajvanski predsjednik na mandat od četiri godine.

Bio je to treći niz vježbi oko Tajvana u posljednje dvije godine.

"Pozivamo Kinu da se suzdrži i prestane potkopavati mir i stabilnost širom Tajvanskog tjesnaca i izvan njega", saopćilo je tajvansko ministarstvo vanjskih poslova.   

Još jedno potencijalno žarište je Južno kinesko more, gdje se Kina spori s Filipinima, koji imaju sporazum o uzajamnoj odbrani s SAD-om. Neki analitičari smatraju da bi Kina mogla pribjeći takozvanoj ekonomskoj nuklearnoj opciji, odnosno namjernoj devalvaciji svoje valute kako bi potaknula izvoz.

Drugi, pak, navode da kinesko gomilanje resursa ne znači da će nužno doći do rata s Tajvanom.

"Vjerovatno je skladištenje zaliha svojevrsna reakcija na ujedinjenost Zapada pri sankcionisanju Rusije", rekao je za Newsweek Nathan Attrill, analitičar na Australskom institutu za stratešku politiku.

"Kina je mnogo više izložena globalnoj ekonomiji nego što je bila Rusija, a to znači da Zapad utječe na kinesku privredu mnogo više nego što to žele njeni lideri. Pod Xijevim vodstvom kineska vlada želi veću kontrolu nad resursima koji pridonose njezinoj nacionalnoj sigurnosti i prosperitetu", dodao je.

"Ovo se ne zbiva samo zbog mogućnosti rata već kako bi Kina postala jaka pod vlastitim uslovima i sposobna ostvariti svoje vanjskopolitičke ciljeve bez potrebe za oružanim sukobom", smatra Attrill.

Vincent Deluard iz kompanije za finansijske usluge StoneX Group Inc. usporedio je ovu situaciju s američkim kreiranjem Strateških rezervi nafte, kada je SAD shvatio da je podosta ovisan o bliskoistočnoj nafti.

"Autonomija je najvažniji strateški cilj Kine", smatra Deluard.


(Vijesti.ba)