Ulična akcija: Seksualna iznuda je korupcija

Akciju je organizovao Helsinškog parlamenta građana Banja Luka u saradnji sa Fondacijom CURE.

Ova aktivnost se realizuje u okviru projekta „Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije“,koji je dio šireg programa “Podrške građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CC-ja uz financijsku podršku USAID-a.

Kako su organizatori naveli seksualno iznuđivanje (sextortion) je spoj seksualnog uznemiravanja i korupcije, odnosno rodno određeni oblik korupcije, koji kao takav nije formalno-pravno prepoznat u zakonima u BiH.  Događa se, kada oni kojima je povjerena moć, to koriste da seksualno iskorištavaju one koji zavise od te moći.

Iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka su istakli su elementi seksualne iznude.

- Seksualan aktivnost (eksplicitni ili implicitni zahtjev za bilo kakvom vrstom seksualne radnje).

- Zloupotreba položaja (postojanje autoriteta ili dominantnog lica koje zahtijeva seksualnu aktivnost)

- “Ovo za ono” situacija ( u kojoj počinilac zahtijeva seksualnu uslugu u zamjenu za određenu korist)

Svjetlana Ramić Marković ispred Helsinškog parlamenta građana Banja Luka je za Vijesti.ba istaknula da ulična akcija u Sarajevu. Ima za cilj podići svijest o jednom tihom i duboko ukorijenjenom obliku korupcije u bh. Društvu, a to jeste seksualna korupcija.

-Svi smo svjesni da osobe koje su na poziciji moći, često traže od niže rangirani radnika i radnica određene usluge. Kako bi radnici najčešće sebi ostvarili određene povlastice. Seksualna iznuda je prepoznatljiva u privatnom i javnom sektoru kroz unapređenja, povišice plata i slično.

Ona je naglasila da projekta “Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije” pored podizanja svijesti javnosti ima za cilj i doći do konkretnih podataka o rasprostranjenosti ove pošasti u našem društvu.

-U toku je sveobuhvatno istraživanje kako javnosti, tako i analiza pravnih dokumenata kroz koju pokušavamo doći do stavki gdje su moguće izmjena, koji koruptivnih i antirodnih politika kako bi seksualan ucjena u konačnici bila prepoznata. A time i oni koji traže seksualnu uslugu kao valutu za ostvarivanje određen koristi, bili prepoznati i sankcionirani, pojašnjava Ramić Marković.

Dodaje i da trenutnu seksualan iznuda nije prepoznata u antikoruptivnim politikama u Bosne i Hercegovine, međutim u krivičnim zakonima jeste i to kao zloupotreba položaja, obljuba i slično.

-Ono što je poznato jeste da se seksualan ucjena to jeste iznuda ne prijavljuje  kroz krivične zakone, i da je mali broj lica koji zbog toga dobili kazne, i to opet jako niske kazne.  Ono što mi pokušavamo uvesti da u javni diskurs uvedemo seksualnu korupciju, da se ona prepozna kroz antikoruptivne politike i kroz određene rodne zakone. Kao što je zakon o ravnopravnosti polova i kroz druge niže pravne module. I to kako bi žena koja trpi seksualnu iznudu mogla da podigne svoj glas i da se zaštiti, ističe ona.

Također objašnjava da je projekta “Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije” tek počeo.

-Ovo je naša prva faza, gdje mi ustvari pokušavamo doći do podataka I upoznati javnost s ovim terminom. Danas smo u Sarajevu, sutra u Banjaluci, planirano je još 5 uličnih akcija širom Bosne i Hercegovine. Tako da bi u narednih 12 mjeseci, obišli najveće gradove u Bosni i Hercegovini u suradnji sa našim partnerima, kakve su Fondacija “Cure” u Sarajevu, upoznali javnost sa projektom i samom temom kompanije, zaključuje Svjetlana Ramić Marković.

A u izjavi za Vijesti.ba Vedrana Frašto, aktivistica Fondacije CURE, je naglasila da od svog  Fondacija osnivanja diže glas protiv bilo kojeg oblika nasilja nad ženama, djevojčicama i djevojkama.

-Radimo na različite načina i na različite teme, propitujemo različite teme i načina na koji možemo iskorijeniti rodno zasnovano nasilje. Mi dolazimo do problema i izazova u samom procesu prepoznavanja rodno zasnovanog nasilja. Jedan od njih jeste i seksualan iznuda, odnosno seksualna korupcija. Helsinški parlament građana Banja Luka već godinama radi na ovom projektu, koji u stvarnosti radi na tome da diže vidljivost samog termina. I šta taj termin u stvarnosti nosi,

Vederada se osvrnula i na saradnju s Helsinški parlament građana Banja Luke.

-Kada je , Helsinški parlament građana Banja Luka predložio Fondaciji CURE, da organizujemo ovakvu zajedničku akaciju u Sarajevu. Mi smo bile voljne da se priključimo, kao i svim ostalim aktivnostima koje govore vrlo jasno, ne, bilo kojem obliku javnosti. I da se svaki oblik nasilja mora prepoznati zakonski, zaključuje Vedrana Frašto.

(Vijesti.ba)