Izetbegović na Krugu 99 o Rusiji, građanskoj državi, HDZ-u, Dejtonu

Predsjednik SDA svoje obraćanje počeo je sa željom za ozdravljenje svih onih koji se bore sa Covidom 19 i sa pomenom na one koji su tu borbu nažalost izgubili.

- Gubimo drage i bliske ljude kao u ratu 1992-1995. Ovih dana su nas napustila dva intelektualca kojima je današnja tema bila u srcu, dvojica Bosanaca, Sarajlija – David Kamhi i Marijo Pejić. Neka je Božija milost sa Marijom i Davidom, i sa svima koje nam je korona uzela - rekao je Izetbegović.

Potom je govoreći o temi sesije kazao da je multietnična zajednica koja je egzistirala u BiH do rata 1992. stvarana kroz vijekove zajedničkog života Bosanaca različitih vjera i kultura.

"Multietnični duh i zajednica koja je egzistirala u BiH do rata 1992. stvarana su kroz vijekove zajedničkog života građana različitih vjera i kultura, naročito u gradovima BiH. Sela su rijetko bila mješovita. Identiteti bosanskih Srba, Hrvata, Bošnjaka i Jevreja su nastajali međusobnom interakcijom i prožimanjem. Isprepleteni su, i ne bi bili to što jesu bez međusobnog utjecaja", kazao je Izetbegović.

“Unitarna, ili jednostavna država, kakva je BiH bila do prihvatanja dejtonskog ustroja, i koja funkcioniše na bazi građanskog principa, prirodni je okvir i sistem koji štiti i omogućava opstanak i razvoj multietnične zajednice kakva je bila, i kakvu težimo obnoviti.

BiH je funkcionisala na bazi građanskog uređenja, ali u njoj se uvijek održavao, i uvijek će se kroz različite mehanizme nastaviti održavati etnički balans i spriječavati dominacija i diskriminacija po etničkoj osnovi.

Današnja, složena država, problem je za sve njene narode i građane. Zemlja sa 13 ustava i 14 zakonodavnih tijela, u kojoj odluke donosi i njome vlada skoro 600 zastupnika i više od 120 ministara je preskupa, konfuzna i neefikasna. Dominacija pripadnika jednog naroda nad druga dva i nad Ostalima, kakvu četvrt vijeka živimo diljem BiH, ne donosi sreću ni tom lokalno dominantnom narodu. Stanovnik RS-a je duplo zaduženiji od susjeda u Federaciji BiH, najniža penzija u Evropi je ona u RS-u, mjesečna primanja su 20 posto niža od primanja u Federaciji, nezaposlenost je previsoka. Ne vjerujem da je Srbima u RS-u i za kakvu utjehu to što Bošnjaci, Hrvati i Ostali u ovom entitetu do posla dolaze mnogo teže od Srba, što su im bogomolje porušene, što se Bošnjacima uskraćuje pravo na bosanski jezik. Tuđa nesreća ne hrani. Bolje bi bilo, i za stomak a i za savjest normalnih ljudi, da svi imaju zaposlenje, i da svi uživaju slobodu, etnička i ljudska prava - istakao je Izetbegović.

ZAVNOBIH Bosnu i Hercegovinu definiše kao zemlju koja je „i srpska, i hrvatska, i muslimanska“, a odnosi i balansi u njoj su oduvijek bazirani na transparetnim i propisanim mehanizmima, ili na nezvaničnom ali sveprisutnom etničkom „ključu“”, kazao je Izetbegović.

Etnički veto je, naveo je, mehanizam koji je prisutan u etnički šarolikim društvima, ali je, za razliku od BiH, uglavnom ograničen na precizno definisana pitanja.

- Susrećemo ga u Sjevernoj Irskoj, Sjevernoj Makedoniji, Belgiji. U Makedoniji se određeni zakoni mogu usvojiti samo uz glasove većine članova Parlamenta iz manjinskih zajednica, ali to se odnosi samo na pitanja zaštite kulture, jezika, simbola, lokalne samouprave. I u Belgiji se veto odnosi samo na jasno definisana pitanja, ali i to omogućava beskrajno duga formiranja vlada, a često se dešava da u vladi ne učestvuje stranka koja je dobila većinsko povjerenje Flamanaca, ili većinsko povjerenje Valonaca - naveo je Izetbegović.

“Agresija na BiH, ona sa istoka a zatim i ona sa zapada, dovela je do etničkih sukobljavanja koji su poprimali dimenzije građanskog rata, do zločina koji su kulminirali genocidom, koji su proizveli strahove i nepovjerenje čije naslijeđe je teško prevazići, i koji održavaju stanje segregacije i potrebe za dominacijom retrogradnog etničkog principa”.

Kazao je da je u Dejtonu “prihvaćeno manje zlo”.

“U svrhu zaustavljanja velikog zla – rata, u Dejtonu je prihvaćeno manje zlo – podjela na entitete, a zatim i na kantone, što je pogodovalo održavanju ratom proizvedene diskriminacije spram pripadnika naroda koji nisu većinski u nekom od entiteta ili kantona, i spram građana koji ne pripadaju ni jednom od BiH naroda, i to na cijeloj teritoriji BiH. Etabliran je pojam i princip „tri konstitutivna naroda“ koji se od dijela političkih snaga koristi kao osnova za trojnu podjelu BiH, psihološku, kulturološku, institucionalnu, sa ciljem da ona bude i teritorijalna”.

Postupnom normalizacijom odnosa u BiH, napretkom procesa pomirenja, odlukama Visokih predstavnika, te presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava dominacija etničkog principa nad građanskim je u izvjesnoj mjeri ublažena. Punom implementacijom ovih presuda i implementacijom 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, ovaj balans bi se bitno pomjerio u korist građanskog uređenja BiH.

Presudni uticaj na historijske tokove u regionu u turbulentoj novijoj historiji su imale političke snage koje su štitile i afirmisale nacionalne interese. U BiH su to bile političke stranke SDA, HDZ i SDS, odnosno SNSD. Međutim, kada je u pitanju odnos prema multietničnoj konstituciji BiH i građanskom uređenju koje pruža šansu da se multietnični duh BiH obnovi i zaštiti, odnos ovih stranaka je bio i ostao radikalno različit. SDA u cijelosti stoji iza građanskog principa i spremna je na punu i hitnu implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, dok, recimo, HDZ vidi opasnost za opstanak Hrvata u BiH u jačanju građanskog principa, opire se implementaciji navedenih presuda, uz nevjerovatnu tvrdnju da bi se „građanski ustrojena BiH uskoro pretvorila u bošnjačku, a zatim i u islamsku republiku BiH“.

“Građanski orijentirane stranke, sa multietničnim rukovodstvima, su se razvile skoro isključivo na teritorijama koje dominantno nastanjuju Bošnjaci, i gdje je dominantna SDA. Lijevo orijentirane stranke u RS, socijalističke i socijaldemokratske, su čisto srpske stranke. Najuticajnija među njima, Savez nezavisnih socijaldemokrata se pretvorio u radikalnu nacionalističku stranku. U Hrvatskom korpusu u BiH, za razliku od Hrvatske, takve stranke i ne postoje”, smatra lider SDA.

“Kako u ovim okolnostima jačati građanski princip i povećati šanse za uspostavljanjem građanskog uređenja, a time i za ponovnom uspostavom istinski multietnične Bosne i Hercegovine?

Potrebno je jačanje i saradnja svih faktora koji tom jačanju vode.

- Moguće je sve što je normalno i pozitivno. Većina nas se sjeća vremena kada crnci u Americi nisu išli u iste škole sa bijelcima, kada nisu smjeli ući u autobus za bijelce. A onda smo dočekali prvog američkog predsjednika Afroamerikanca, a zatim i prvu tamnoputu potpredsjednicu. Ne čini rasa, nacija, boja kože čovjeka, već njegova sposobnost i lični integritet - istakao je.

Neophodno je, dodaje, jačanje prograđanskih snaga, i saradnja svih faktora koji tom jačanju vode.

Građanski orijentirane stranke, SDA, predstavnici međunarodne zajednice – na prvom mjestu predstavnici EU i Vijeća Evrope, predstavnici nevladinog sektora i udruženja intelektualaca moraju raditi koordinirano”, napomenuo je Izetbegović.

“Građanske, većinom lijevo orijentirane stranke moraju odustati od kontraproduktivnog sukoba sa SDA, svesti ga na zdravo rivalstvo. I moraju ostvariti prodor na područja na kojima dominiraju srpske i hrvatske nacionalne stranke. Taj prodor je u ovom času sveden na nulu. Mora se probuditi demokratski, probosanski refleks u srpskom i hrvatskom korpusu u BiH.

Navodi da izjednačavanje SDA sa drugim nacionalnim strankama, insistiranje na "promjeni koncepta vlasti" koji bi značio odlazak nacionalnih stranaka sa političke scene, naprosto nije dao rezultat u prethodnih četvrt vijeka.

- Termin "probosanske stranke" je neprecizan, ali ja nemam bolji kojim bih obuhvatio sve patriotske snage, odnosno političke stranke koje su spremne raditi na multietničkoj, antidiskriminacijskoj, demokratskoj, proevropskoj i pro-NATO agendi. SDA je najjača među njima. Neodgovorno je i sebično je odbacivati je. U Zastupničkom domu PS BiH taj blok stranaka ima 60 posto ruku, ali ostvaruje tek 33 posto utjecaja jer je sav zbijen u neku "bošnjačku kvotu". Tih 60 posto ruku iza kojih stoji volja i opredjeljenja 60 posto građana i glasača u BiH koje treba omogućiti prolaz u Dom naroda, a zatim i u sve državne institucije Bosne i Hercegovine - naglasio je.

SDA treba napraviti nove iskorake od nacionalne ka multietničnoj stranci. Ti iskoraci su do sada bili odveć skromni i sveli su se na po nekog Hrvata i Srbina u Glavnom odboru, predsjedništvu i kantonalnim rukovodstvima stranke. Međunarodna zajednica, a naročito Evropska unija, mora biti odlučnija i konkretnija kada je u pitanju implementacija evropskih standarda, stavova, odluka, a naročito presuda kojima se afirmiše građanski princip i otklanja diskriminacija“.

Bosna i Hercegovina je, naglašava, živjela evropski, multietnični duh stotinama godina prije ujedinjavanja evropskih zemalja u Evropsku uniju. Evropa to, kaže, mora zaštititi, i pomoći da se u cijelosti obnovi.

Bonske ovlasti moraju biti upotrijebljene

- Posjeduju potrebne mehanizme za to, i sankcije i stimulacije. Bonske ovlasti Visokog predstavnika moraju biti upotrijebljene protiv onih koji negiraju genocid, odlikuju ratne zločine i prijete odcjepljenjima. Predugo su se skanjivali da ih pomenu, a kamoli upotrijebe, dopustivši na taj način da se nacionalizam, separatizam, diskriminacija i arogancija razviju do prijetećih razmjera. Stimulacije u obliku grantova i povoljnih kredita treba biti data onima koji poštuju i provode evropske standarde, preporuke i odluke evropskih institucija i sudova. Ovo su tek neki od niza mehanizama koje Evropska unija može, i morat će upotrijebiti kako bi povukla BiH u pravom smjeru, i kako bi sebe sačuvala od potencijalnih sukoba u srcu Evrope - ističe Izetbegović.

Izetbegović se osvrnuo na novi pokušaj izmjene Izbornog zakona.

“Trenutačno je aktuelan novi pokušaj izmjene Izbornog zakona. U PS BiH je formirana interresorna radna grupa koja bi trebala definisati prijedlog izmjena. Nadam se da to neće biti još samo jedan neuspješan pokušaj, jer već 15 godina bezuspješno pokušavamo iznaći rješenja koja će omogućiti implementaciju niza presuda Evropskog suda za ljudska prava, a biti prihvatljiva za glavne političke aktere u BiH, odnosno za 2/3 parlamentaraca u PS BiH koji dolaze iz glavnih političkih stranaka. SDA se, na prijedlog predstavnika međunarodne zajednice – EU, SAD, Velike Britanije, OSCE i OHR, u junu prošle godine obavezala u saradnji sa HDZ definisati principe i osnovne konture izmjena Izbornog zakona kojima će biti implementirane sve presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koja se odnose na ovu materiju.

Interes SDA je implementacija presuda Evropskog suda koje otklanjanju diskriminaciju u kandidiranju i izbornom procesu i koje su na liniji jačanja građanskog koncepta.

- Šansu vidimo u obnovi razgovora na principima sadržanim u Aprilskom paketu ustavnih promjena. Insistirat ćemo i na uklanjanju asimetrije u nadležnosti i funkcionisanju Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a. Dom naroda Federacije ne može imati jaču poziciju i više nadležnosti od Zastupničkog doma - kazao je i dodao:

- Za sada nismo uspjeli približiti stavove sa HDZ. Uvjeren sam da je format SDA/HDZ odveć reduciran i da u razgovore o izmjenama Ustava i izbornog zakona treba uključiti sve parlamentarne stranke, domaće i strane eksperte, kao i predstavnike nevladinog sektora”, poručio je i za kraj još dodao:

“Ono što je za pozdraviti po pitanju ovog formata jeste da je on nakon 12 godina riješio pitanje izbora u Mostaru, i da je izvjesnoj mjeri relaksirao odnose unutar nestabilne koalicije u kojoj su glavne komponente SDA i HDZ”.

BiH će nastaviti svoj NATO put bez obzira šta Rusi misle

Izetbegović je prokomentarisao i izjavu Ambasade Rusije u BiH da će reagovati zbog saradnje koju BiH ima sa NATO.

Iz Ambasade Rusije u BiH su nedavno saopćili da će "u slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, morati reagovati na taj neprijateljski korak".

"Izjava ruskog ambasadora nas je sve začudila, to je direktno miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, to je jedna čak skoro neskrivena prijetnja Bosni i Hercegovini. Naređuje joj se šta smije, a šta ne smije da radi", kazao je lider SDA.

"Mislim da je izjava izazvana nervozom nakon izjave predsjednika SAD-a i da je u njoj bilo i emocije. BiH će sasvim sigurno nastaviti putem koji je trasirala kroz strategije, kroz Zakon o odbrani, kroz odluke Predsjedništva BiH bez obzira na mišljenje Rusije", zaključio je Izetbegović.

 

(Vijesti.ba)