Ova pravila u ishrani mogu da vam pomognu da izbjegnete kardiovaskularne bolesti

Nažalost, bolesti srca i krvnih sudova i dalje su vodeći uzrok smrti u svetu – ne samo kod starijih, već sve češće i kod mlađih generacija. Stres, loša ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i nezdrave životne navike mogu dugoročno imati ozbiljne posljedice.

Bolesti srca počinju kada se vitalni krvni sudovi zapuše, ograničavajući rad srca. To stvara dodatni pritisak na srce i može dovesti do ozbiljnih, pa čak i smrtonosnih problema, poput angine, moždanog ili srčanog udara.

Najbolji način da se ti problemi spriječe jeste zdrava i uravnotežena ishrana, piše Daily Express.

Registrovana dijetetičarka Margi Junker, specijalizovana za kardiovaskularnu ishranu, podijelila je nekoliko svojih najboljih savjeta za smanjenje štete koju prerađena i masna hrana može nanijeti zdravlju srca.

Saveti su jednostavni za primjenu uz malo pažljivog planiranja.

Voće, povrće i žitarice
Većina stručnjaka preporučuje unos više voća i povrća kako bi se spriječile bolesti srca. Margi predlaže da se oni dodaju obrocima ili da se konzumiraju sirovi kao užina.

"Omiljene su mi borovnice jer su odlične kao užina, sveže ili smrznute. Također volim kako je spanać jednostavan za upotrebu. Može se koristiti kao salata ili kratko dinstati sa bijelim lukom i crnim lukom", predložila je Margi.

Integralne žitarice također pomažu u smanjenju rizika. Ljudi koji jedu tri ili više porcija dnevno imaju do 30 posto manji rizik od razvoja bolesti srca u poređenju sa onima koji ih rijetko jedu. Važan je i izbor proteina. Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) preporučuje da zdrave odrasle osobe unose oko jedan gram proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno.

Dobri izvori proteina
Margi je navela svoje omiljene izvore proteina jer je važno postići ciljeve koje tijelo zahtjeva za pravilan rad i napredak. Meso jeste dobar izvor proteina, ali nije svako meso isto.

"Postoji direktna veza između konzumacije crvenog mesa i rizika od srčanih bolesti i smrti, a ta veza je još jača kada je u pitanju prerađeno meso, kao što su slanina i viršle", objasnila je i preporučila pileće batake bez kože.

"Pristupačniji su i ukusniji od pilećih grudi", rekla je.

Ako ne jedete meso, postoje mnoge alternative koje su dobre za srce, uključujući biljne proteine poput oraha, badema, sočiva i mahunarki, morske plodove poput lososa, kao i mliječne proizvode sa niskim ili bez masnoće.

Razmislite o dodavanju svestranog, nemasnog grčkog jogurta u ishranu. Bogat je proteinima, sadrži mnogo kalcijuma i može zamijeniti pavlaku u mnogim receptima. Odličan je izbor za doručak, pomiješan sa ovsenim pahuljicama i bobičastim voćem. Zamjena putera i margarina tečnim biljnim uljima također je dobra opcija ako pokušavate da se hranite zdravije.

Najbolje ulje
"Moje omiljeno je ulje od avokada jer ima visoku tačku dimljenja. Volim i da koristim orahovo ulje zbog dodatnog ukusa. Biljna ulja u tečnom obliku bogata su nezasićenim mastima koje snižavaju nivo LDL (lošeg) holesterola i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Među njima su ulja od kikirikija, većine orašastih plodova i lanenog sjemena", objasnila je.

Dok kuhate, može biti primamljivo da dodate više soli za ukus, ali to može biti štetno za vaše srce. Umjesto toga, koristite sušeno ili sveže bilje kako biste pojačali ukus bez dodavanja natrijuma. Iako se čini da je hrana najvažniji aspekt zdravlja, i pića igraju veliku ulogu.

Ova pravila u ishrani mogu da vam pomognu da izbjegnete kardiovaskularne bolesti: Vrlo su jednostavna

Margi savjetuje da obavezno čitate etikete na pićima u prodavnici i ograničite unos onih koja sadrže dodatne šećere.

"Izbjegavam sve vještačke zaslađivače i prerađeni beli šećer. Dodati šećeri povezani su sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, koronarne bolesti i gojaznosti. Alternativni zaslađivači imaju različite efekte na metabolizam", objasnila je. Također, trebalo bi ograničiti unos alkohola radi zdravlja srca.

"Ako ne pijete alkohol – nemojte počinjati. Ako ipak pijete, ograničite unos. Rizik od atrijalne fibrilacije (A-fib) i moždanog udara raste sa količinom uniijetog alkohola. Moždani udar i koronarna bolest najmanje su zastupljeni kod osoba koje piju jedno do dva alkoholna pića dnevno. Ipak, Američko udruženje za srce ne preporučuje da se počne piti više alkohola u svrhu poboljšanja zdravlja srca", zaključila je.

(Vijesti.ba)