Nakon papine smrti, ili u rijetkim slučajevima ostavke kao što je slučaj s papom Benediktom XVI, Vatikan saziva papinsku konklavu u kojoj se okuplja kardinalski zbor kako bi izabrao sljedećeg poglavara Crkve.
Pravila konklave nalažu da će 138 od postojećih 252 kardinala moći glasati za izbor novog Pape. Kardinale doživotno imenuje upravo papa, ali im pravo glasa prestaje s navršenih 80 godina.
Svakog dana konklave održala bi se četiri kruga glasanja sve dok jedan kandidat ne bi dobio dvije trećine glasova. Ovaj proces obično traje između 15 i 20 dana.
U javnosti se još od ranije spekulira sa imenom narednog pape.
Pietro Parolin je državni sekretar Vatikana od 2013. godine, te je, ovaj 70-godišnjak iz Veneta, najviše rangiran kardinal u izbornoj konklavi. Smatra ga se umjerenim na političkom spektru.
Sljedeći kardinal dolazi iz Mađarske. Peter Erdö postao je kardinalom 2003. godine te je poznat po tome što je pobožan marijanac što znači da svoje mise posvećuje Isusovoj majci Mariji. 72-godišnji Mađar jedan je od konzervativnijih među kardinalima pa se tako protivio praksi da razvedeni ili oni katolici koji se ponovno ožene primaju svetu pričest.
Filipinski kardinal Lusi Antonio Tagle otvoreno je podržao homoseksualce. Tagle je ujedno i sedmi Filipinac koji je postao kardinal, a, ako bude izabran, bio bi prvi azijski papa.
Još jedan Talijan na listi je Matteo Zuppi koji je 2019. godine postao kardinalom, a smatra se i miljenikom pape Franje. Ujedno je i predsjednik Biskupske konferencije Italije od maja 2022. godine.
Posljednji na listi našao se američki kardinal Raymond Leo Burke koji je opisan i kao glas tradicionalizma unutar Crkve. Kardinalom ga je proglasio papa Benedikt XVI. 2010. godine.
(Vijesti.ba)