Argentinski papa, koji je preminuo u ponedjeljak u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put da u više od tri stoljeća ondje pokapaju papu.
“Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: ‘to je to mjesto‘.
"I tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024.
U ovoj je bazilici pokopano sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra, javlja Hina.
Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz kult Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inostranstvo, meditirao je u bazilici, koja je zvanično dio teritorija Vatikana.
Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: centralni brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.
Prema tradiciji, Djevica Marija ukazala se u snu bogatom rimskom patriciju Ivanu i papi Liberiju (352.-366.), zatraživši izgradnju crkve u njezinu čast i naznačivši odabrano mjesto tako što ga je usred ljeta, 5. augusta, zatrpao snijeg.
Ništa nije ostalo od ove prve crkve, koju je finansirao Ivan, tvrdi Vatikan.
Današnja crkva, jedna od četiriju papinskih bazilika u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu.
U njemu se nalaze neki od najdragocjenijih relikvija katolicizma, uključujući ikonu koja se pripisuje svetom Luki, na kojoj Djevica Marija drži malog Isusa u naručju.
U bazilici se čuvaju i komadi drveta iz kolijevke malog Isusa. Nedavne studije omogućile su njihovo naučno datiranje u razdoblje Isusova rođenja, navodi se na web stranici bazilike. Čuvaju se u relikvijaru od gorskog kristala u obliku kolijevke.
(Vijesti.ba)