Bivši britanski general upozorava: Imamo dvije godine da se pripremimo za rat s Rusijom

Donald Trump povlači američku vojnu podršku Ukrajini i prijeti invazijom svojih saveznika u NATO-u, što bi zapravo moglo preoblikovati saveze koji su, kako mnogi smatraju, pomogli očuvanju mira u Evropi desetljećima. Što manje pouzdana Sjedinjene Države postanu kao saveznik pod Trumpovim predsjedništvom, to je Europa ranjivija na sveopću rusku invaziju, smatra general Sir Richard Shirreff.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman je to iskoristiti, vjeruje Shirreff, što znači da primirje na koje Trump prisiljava Ukrajinu nikada neće dovesti do mira.

U roku od dvije godine, bivši zamjenik vrhovnog komandanta NATO-a u Evropi smatra da će ruski tenkovi "preći granicu u Estoniju i Latviju".

Pišući za MailOnline, rekao je: "Za četiri sata bit će na pragu glavnog grada Estonije, Tallinna. Britanski vodeni pojačani borbeni odred u Estoniji pruža kratki otpor, ali pretrpi velike gubitke prije nego što bude nadmašen i prisiljen povući se."

Na kraju bi to dovelo do toga da Velika Britanija objavi formalni rat Rusiji, a saveznici Britanije u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji uslijedili bi u tome. Ali godine političke polarizacije – često podstaknute ruskim novcem, botovima i astro-turfingom – možda su uspjele podijeliti NATO.

"Uz Rumuniju, Mađarsku, Slovačku, SAD odbija ponuditi podršku", rekao je Shirreff.

Predviđa da ovaj rat neće biti ograničen samo na zemlje na periferiji Evrope. Rusija bi mogla ispaliti svoje rakete na RAF baze u Engleskoj i druge ciljeve u zapadnoeuropskim zemljama, koje bi uzvratile napadima na rusku energetsku i vojnu infrastrukturu, dok bi slale pojačanja u baltičke zemlje.

Shirreff ima prilično razrađenu “fantaziju” za sljedeće dvije godine – od ruskih vojnika pogubljenih u Donbasu, do još jednog Putinovog osvajanja Ukrajine, koje će Trump sada pozdraviti pod krinkom mira.

Penzionisani general vidi budućnost u kojoj bivši boksač i gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko zamjenjuje Volodimira Zelenskog na poziciji predsjednika Ukrajine. Shirreff misli da će Kličko tada iskoristiti povratak totalnog rata kako bi ispalio nuklearne rakete – koje će biti razvijene u sljedeće dvije godine – na Rusiju, uništivši grad i izazivajući ultranacionalistički puč u Moskvi i secesiju raznih "vasalskih republika na dalekom istoku i u Kavkazu".

To bi, prema njegovom mišljenju, dovelo do pada Putinovog režima i, s njim, ruskog ratobornog ponašanja – ne spominjući činjenicu da su ti ultranacionalisti još agresivniji i da mnoge od tih vasalskih država dominiraju etnički Rusi.

"Možda je ovo fikcija", napisao je Shirreff. "Ali ako propustimo priliku da postanemo gospodarima svoje sudbine, Putin će biti taj koji će upravljati."

"Ponovo, opstanak Zapada ovisi o tome koliko smo dobro pripremljeni."

Uzimajući u obzir izbijanje rata do 2027. godine, Shirreff je rekao: "Stotine milijardi eura uložene u jačanje naših oružanih snaga u posljednje dvije godine znače da se možemo braniti – i uzvratiti snažno."

Na tome, čini se, evropski lideri već djeluju povećanjem ulaganja dok razmatraju planove za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, s ili bez američke podrške.

Premijer Keir Starmer najavio je dodatnih 13,4 milijarde funti godišnje za odbranu od 2027. godine, u izjavi članovima Doma zajednice prošlog mjeseca.

Rekao je: "Jedna od velikih lekcija naše povijesti je da će nestabilnost u Evropi uvijek doći do naših obala i da će tirani poput Putina odgovoriti samo na snagu."

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen najavila je do 674 milijarde funti za naoružavanje Evrope i Ukrajine ranije ovog mjeseca.

Poljska prednjači s planom da troši 4,7% svog BDP-a na obranu – više nego 3,4% koje su SAD potrošile prošle godine.

Francuski odbrambeni budžet trebao bi doseći 57 milijardi funti godišnje do 2030. godine, u odnosu na 42,5 milijardi funti ove godine.

Belgija planira povećati svoj odbrambeni budžet s 1,3% BDP-a na 2% do 2029. godine.

Danska je najavila obrambeni fond od 5,6 milijardi funti, a Njemačka – obično nevoljna suočiti se s Rusijom ili povećati vojnu potrošnju – razmatra ublažavanje svog fiskalnog okvira kako bi financirala obranu.

Mnogo toga dolazi na račun socijalnih beneficija – Finska je prošle godine kupila nove borbene avione, ali su smanjeni novčani poticaji za nezaposlene i naknade za stanovanje.

Međutim, Shirreff je upozorio: "Možda smo zakasnili."

(Vijesti.ba)