Kada je najbolje vrijeme za ispijanje kafe

Rezultati su još upečatljiviji za one koji piju barem dvije šolje dnevno, jer se pokazalo da je u tom uzorku bio 16 posto manji rizik od smrti od bilo kog uzroka i čak 31 posto manji rizik od smrti usljed srčanih oboljenja u poređenju sa osobama koje ne piju kafu.

U ovoj velikoj opservacionoj studiji, koja je obuhvatila podatke preko 40.000 odraslih Amerikanaca, istraživači su uzeli u obzir različite faktore koji utiču na zdravlje, uključujući dužinu sna, nivo fizičke aktivnosti, pušenje i kvalitet ishrane.

"Kafa ima lošu reputaciju, ali neopravdano", kaže dijetetičarka Betani Derfler. "Sve je više dokaza da kafa može biti dio zdrave ishrane."

Pored toga, prethodne studije povezale su kafu sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2 i depresije.

Ključna razlika između jutarnje i popodnevne kafe nije samo u vremenu ispijanja, već i u njenom uticaju na naše cirkadijalne ritmove - biološki sat koji reguliše san i budnost.

Kofein, glavni aktivni sastojak kafe, može da ometa proizvodnju melatonina, hormona koji priprema tijelo za spavanje. Istraživanja sugerišu da kasno ispijanje kafe može da smanji kvalitet sna i poveća rizik od metaboličkih poremećaja poput gojaznosti i insulinske rezistencije.

Gabrijela Džad, klinička dijetetičarka, upozorava da bi trebalo izbjegavati unos kofeina najmanje osam sati prije odlaska na spavanje. Pola unijete količine kofeina razgrađuje se za tri do četiri sata, ali ovaj proces zavisi od metabolizma pojedinca i dodataka poput punomasnih mliječnih krema.

Zanimljivo je da je studija uključila i one koji piju kafu bez kofeina, što sugeriše da sama količina kofeina nije jedini razlog za zdravstvene koristi. Naučnici vjeruju da polifenoli iz kafe, poznati po svojim antiinflamatornim svojstvima, igraju ključnu ulogu.

"Vjerovatno su zdravstvene koristi jutarnje kafe kombinacija efekata kofeina, polifenola i manjeg narušavanja prirodnih ritmova tijela", izjavio je harvardski profesor nutricionizma Frank Hu.

Ako već niste ljubitelj kafe, nije neophodno da započnete ovu naviku samo zbog rezultata studije. "Uzročno-posljedična veza nije definitivno utvrđena", napominje naučnica Alis Lihtenštajn.

Takođe, kafa puna šlaga, zaslađivača i kremova nema ovakve pozitivne efekte kafe, s obzirom na to da daju prekomjerne kalorije i zasićene masti.

Za one koji već piju kafu tokom cijelog dana, prelazak na isključivo jutarnju konzumaciju mogao bi da bude značajna promjena.

Da biste maksimizovali zdravstvene koristi, probajte da ograničite unos kafe na jutarnje sate i izbjegavajte dodavanje šećera i teških mliječnih proizvoda.


(Vijesti.ba)