Šta se dešava sa vašim tijelom ako svakodnevno jedete crveno meso?

Dijetetičarka Patricia Kolesa ističe da crveno meso može biti dio uravnotežene ishrane, ali se ne preporučuje svakodnevni unos.

S njom se slaže dijetetičarka Kristina Illien, koja naglašava da crveno meso sadrži visoko bioraspoloživo hemo gvožđe, koje je posebno važno za osobe s niskim nivoom gvožđa ili anemijom. Uprkos tim prednostima, obje preporučuju ograničenje konzumacije na najviše dvaput nedjeljno zbog negativnih uticaja na zdravlje.

Šta se dešava sa našim organizmom ukoliko prestanemo da jedemo meso?

U kratkom roku povećan unos proteina može dovesti do većih nivoa energije i stabilnijeg nivoa šećera u krvi.

"Porcija od 113 grama crvenog mesa osigurava oko 30 grama proteina, što podržava oporavak mišića i stabilizuje šećer u krvi", objašnjava Illien.

Ipak, dugoročne posljedice nisu toliko pozitivne

Prečesta konzumacija crvenog mesa može pogoršati probavu jer sadrži zasićene masti i ne sadrži vlakna, što može dovesti do nadutosti, zatvora ili dijareje. Kolesa upozorava:

"Masno crveno meso može uzrokovati probavne smetnje, naročito ako se konzumira redovno."

Osim toga, crveno meso može doprinijeti debljanju, budući da je kaloričnije od biljnih izvora proteina, što otežava održavanje kalorijskog deficita.

Jedan od ključnih razloga za ograničenje crvenog mesa je njegov uticaj na zdravlje srca. Kolesa objašnjava da visok udio zasićenih masti može povećati nivo holesterola i krvnog pritiska, što dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti.

Povećava se i rizik od raka debelog crijeva. Naučna istraživanja sugerišu da ishrana bogata crvenim mesom može povećati taj rizik za 20 do 30 odsto.

"Spojevi poput nitrita i spojeva nastalih prženjem i pečenjem crvenog mesa povezani su s povećanim rizikom od raka debelog crijeva", kaže Kolesa.

Iako umjerena konzumacija crvenog mesa može biti dio uravnotežene ishrane, dijetetičarke preporučuju zamjene poput masne ribe (losos, skuša, sardine), koja je bogata omega-3 masnim kiselinama korisnim za zdravlje srca.

"Piletina i puretina takođe su izvrsne opcije, dok biljni izvori proteina poput kinoe i graška mogu pomoći u postizanju raznovrsnije i nutritivno bogatije ishrane", predlaže Illien.

Najbolji pristup ishrani je uravnoteženost – crveno meso ne mora biti potpuno izbačeno, ali bi ga trebalo konzumirati povremeno, dok bi se svakodnevni obroci trebalo temeljiti na nutritivno bogatijim izvorima proteina.

(Vijesti.ba)