Ovi oblici raka su nasljedni

Rak je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, s alarmantnim statističkim podacima koji ukazuju na ozbiljnost ovog globalnog zdravstvenog izazova. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), godišnje od raka oboli više od 18 miliona ljudi širom svijeta, a do 2040. godine taj broj bi mogao narasti na 28 miliona.

Smatra se da svaki treći muškarac i svaka četvrta žena tokom života razviju neku vrstu vrstu ove bolesti. Iako nije uvijek nasljedan, genetski faktori mogu značajno uticati na povećanje rizika od razvoja bolesti. Genetski testovi, poput Cancer Screen testa, postaju ključni alati u ranom otkrivanju bolesti, baš poput redovnih preventivnih pregleda, budući da rano otkrivanje povećava vjerovatnoću preživljavanja.

Da li je rak nasljedan?

Kada se suoče s dijagnozom raka, mnogi roditelji osjećaju dodatnu brigu za svoju djecu – ne samo zbog vlastite borbe s bolešću, već i zbog pitanja hoće li njihova djeca naslijediti povećani rizik za oboljenje. Iako je rak kompleksna bolest uzrokovana kombinacijom genetskih i drugih faktora, određeni oblici raka zaista mogu imati nasljednu komponentu.

Nasljedni rak čini otprilike 5-10% svih dijagnoza, što znači da većina slučajeva raka nije direktno povezana s genetikom, već s načinom života i okolinom.

Koji oblici raka su nasljedni?

Nasljedni rak je najčešće povezan s mutacijama u određenim genima koji kontrolišu rast i diobu ćelija, piše Ordinacija.hr.

Rak dojke i jajnika: Mutacije u genima BRCA1 i BRCA2 značajno povećavaju rizik za rak dojke i jajnika. Žene s ovim mutacijama mogu imati i do 80% veći rizik za razvoj bolesti tokom života.

Rak debelog crijeva: Nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom (HNPCC), poznat i kao Linčov sindrom, povećava rizik od raka debelog crijeva, ali i raka maternice, želuca i drugih organa.

Rak prostate: Određene mutacije BRCA gena i porodična historija mogu povećati rizik za rak prostate kod muškaraca.

Rak gušterače: Rjeđi, ali značajan rizik povezan je s mutacijama BRCA gena.

Također, postoji nekoliko znakova koji ukazuju na to da bi porodična historija mogla da igra ulogu u razvijanju bolesti:

Više članova porodice s istim ili srodnim vrstama raka (npr. dojka, jajnik).

Dijagnoza raka u ranom dobu (prije 50. godine).

Pojava raka u obje strane tijela (npr. obe dojke ili oba bubrega).

Ponavljanje rijetkih oblika raka u porodici.

Preventivni pregledi igraju ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, posebno kada je riječ o raku. Stručnjaci ističu da se mnogi oblici raka, ako se otkriju u ranim fazama, mogu uspješno liječiti, čime se značajno povećavaju šanse za potpuni oporavak.

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rano dijagnostikovanje može povećati stopu preživljenja kod određenih vrsta raka čak i do 90 %.


(Vijesti.ba)