Šef austrijske Centralne banke: Krajnja desnica nije ekstremistička

„Tek treba da se vidi koje će politike nova vlada sprovoditi“, rekao je Holzmann, naglašavajući da nije primijetio ništa što bi karakterisao kao ekstremno ili zabrinjavajuće. „Što se tiče pitanja relevantnih za centralno bankarstvo ili finansijsku stabilnost, zasad ne vidim ništa što me brine i ne očekujem da hoću.“

Specifično je napomenuo da budžetski prijedlog koji su FPÖ i centar-desna Austrijska narodna partija (ÖVP) dogovorile u ponedjeljak, koji predviđa smanjenje troškova do 6,3 milijarde eura i koji ima za cilj smanjenje deficita ispod limita Evropske unije od 3% već ove godine, „nije ekstreman“, kazao je on za POLITICO.

EU je naizgled podržala tu procjenu u petak, a portparol Komisije Balazs Ujvari je novinarima rekao da neće pokrenuti takozvani „prekomjerni postupak deficita“ za zemlju u pogledu prošlogodišnjeg fiskalnog promašaja.

FPÖ je postala najveća stranka u parlamentu nakon izbora krajem septembra i sada je na pragu vlasti. Nakon što su njeni rivali pali u pokušajima da je isključe iz vlade, njen lider Herbert Kickl započeo je pregovore s ÖVP-om. To je izazvalo potrese u Briselu, gdje zvaničnici brinu da bi vlada pod FPÖ mogla podrivati EU politiku, posebno slijedeći primjer svojih centralnoevropskih susjeda Mađarske i Slovačke koji se sve više povezuju s Kremljom.

Dva puta su ove stranke vladale Austrijom zajedno, između 2000-2002 i od decembra 2017. do maja 2019, ali uz FPÖ kao junior partner u oba slučaja.

Tokom drugog koalicijskog perioda ÖVP-FPÖ, Holzmann je, uz podršku FPÖ-a, imenovan za guvernera centralne banke. Međutim, nikada nije bio član nijedne političke stranke.

U intervjuu u Beču, Holzmann je rekao da općenito ne postoji stvaran razlog za strah da bi Austrija mogla okrenuti leđa Evropi ako FPÖ — što se čini vjerojatnim — postane prva krajnje desna stranka koja će predvoditi vladu od Drugog svjetskog rata.

„FPÖ nije anti-evropska, ali kritična prema načinu upravljanja Evropom danas“, rekao je Holzmann, tvrdeći da je važno razlikovati ta dva pojma.

Holzmann je podsjetio da je FPÖ još 1960-ih bila prva stranka koja je podržala članstvo Austrije u Evropskoj ekonomskoj zajednici, koja se razvila u EU. U tom smislu, česte usporedbe s Alternativom za Njemačku (AfD), koja je krenula od euroskeptične stranke i postala dom desničarskim ekstremistima, mogu biti pogrešne, smatra Holzmann.

Međutim, FPÖ je koristila sličnu retoriku i ideje kao AfD tokom prošlogodišnjih izbora, pozivajući na „remigraciju“ imigranata i ograničavanje socijalnih davanja za austrijske građane. Također je kampanjirala za zaustavljanje „EU ratovanja“, završavanjem pomoći i isporuka oružja Ukrajini.

Nakon što su njeni rivali pali u pokušajima da je isključe iz vlade, njen lider Herbert Kickl započeo je pregovore s ÖVP-om. | Christian Bruna/Getty Images
Austrija, naravno, nije jedina u Evropi s problematičnom domaćom politikom. Holzmann je žali zbog „nedostatka liderstva na evropskom i nacionalnom nivou“ i ističe „ideološku fragmentaciju“ kao ključni rizik za kontinent, podminjujući jedinstvo u trenutku kada je to najpotrebnije. Evropski interesi nisu prioritet novom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, naglasio je.

Inflacija još nije mrtva
U takvom okruženju, rekao je, još je važnije da monetarna politika ostane kredibilna i da se ne žuri s dodatnim smanjenjem kamatnih stopa prije nego što bude jasno da je bitka protiv inflacije završena.

S obzirom na to da se ekonomija bori i da je inflacija značajno smanjena s vrhunca 2022. godine, Evropska centralna banka se široko očekuje da će smanjiti kamatne stope za kvartalnu tačku na januarskom sastanku, što bi bio peti pad od juna 2024.

Holzmann je, međutim, podsjetio da su odluke ECB-a vođene podacima, a najnoviji podaci pokazali su da je inflacija porasla „znatno iznad“ 2% u decembru i vjerovatno će pokazati isto za januar. „Smanjenje kamatnih stopa kada inflacija raste brže od očekivanog, čak i privremeno, rizikuje narušavanje kredibiliteta“, upozorio je.

„Ući ću u diskusiju [o siječanjskom smanjenju] otvorenog uma“, rekao je Holzmann. „Smanjenje nije za mene već predviđeno.“

Sveukupno, Holzmann se nije slagao s komentarima nekolicine svojih kolega, uključujući potpredsjednika ECB-a Luisa de Guindosa i francuskog guvernera centralne banke Françoisa Villeroya de Galhaua, koji su tvrdili da je bitka protiv inflacije suštinski gotova.

Ako išta, policy hawk je rekao da je sada „pomalo skeptičniji nego što sam bio na početku godine“ da će se inflacija smiriti oko cilja banke od 2% do kraja godine.

„Od naše decembarske odluke o politici, vidjeli smo promjene koje nismo mogli predvidjeti, s bržim smanjenjem zaliha gasa zbog hladnijeg vremena, efektivnim zatvaranjem ukrajinskog tranzita gasa i rizicima da cijene energije ostanu visoke“, rekao je Holzmann.

Slično tome, Holzmann je također rekao da pad europskog deviznog tečaja može biti dvostruko značenje jer može ublažiti udar mogućih američkih carina, ali također podiže cijene uvoza, uključujući energiju. Cijene sirove nafte su porasle od početka godine i dostigle najvišu razinu od augusta u srijedu.

Zbog toga Holzmann nije bio suglasan s onim što je postalo konsenzusno očekivanje stalnih, redovnih smanjenja od strane ECB-a u prvom dijelu ove godine. „Ako kažete da imamo situaciju u kojoj ništa nije prijetnja putu disinflacije, možete tako reći“, objasnio je. „Ali ako uzmete u obzir oprez prema trajnoj inflaciji, odgovor je drugačiji.“

(Vijesti.ba)