Šta je sve Trump obećao? Grenland, NATO, kraj rata u Ukrajini...

Proteklih je sedmica također zaprijetio da će zauzeti Panamski kanal i nametnuti Kanadi i Meksiku carine od 25 posto ako ne suzbiju protok droge i migranata u Sjedinjene Države.

Među vanjskopolitičkim potezima koje je obećao povući nakon što preuzme dužnost u ponedjeljak je da će Sjedinjene Države iz temelja preispitati "svrhu i misiju NATO-a".

Obećao je zatražiti od Evrope da Sjedinjenim Državama nadoknadi "gotovo 200 milijardi dolara" u streljivu poslanom Ukrajini, a nije se obavezao slati daljnju pomoć toj istočnoevropskoj državi.

NATO, odbrana, Ukrajina i Grenland

Trump je smanjio financiranje NATO-a tokom drugog dijela svog prvog mandata, a često se žalio da Sjedinjene Države plaćaju više od pravednog udjela.

Posljednjih je sedmica rekao da bi članice NATO-a trebale trošiti 5 posto bruto domaćeg proizvoda na odbranu, što je brojka značajno iznad sadašnjeg cilja od 2 posto.

Obećao je izgraditi najsavremeniju američku proturaketnu odbranu. Nije ulazio u detalje, osim što je rekao da će Svemirske snage, vojni ogranak koji je stvorila njegova prva administracija, igrati vodeću ulogu u procesu. U programu Republikanske stranke to se naziva Željezna kupola, što podsjeća na izraelski sistem proturaketne odbrane, koji dijeli isto ime.

O ratu u Ukrajini Trump je tokom izborne kampanje rekao da će riješiti taj sukob i prije svoje inauguracije. Ali, otkako je izabran, nije ponovio to obećanje i savjetnici sada priznaju da će za postizanje bilo kakvog mirovnog sporazuma biti potrebni mjeseci.

Trump je naznačio da će Kijev možda morati ustupiti dio teritorija kako bi postigao mirovni sporazum, što je stajalište koje podržavaju njegovi ključni savjetnici. Iako ne postoji razrađen mirovni plan, većina njegovih ključnih saradnika zalaže se protiv članstva Ukrajine u NATO-u kao dijela bilo kakvog mirovnog sporazuma, barem u doglednoj budućnosti. Oni također podržavaju zamrzavanje borbenih linija.

Dok je Trump početkom aprila signalizirao da će biti otvoren za slanje dodatne pomoći Ukrajini u obliku zajma, kasnije je o tome šutio.

Sredinom decembra je rekao da planira preuzeti Grenland, što je ideja koju je nakratko iznio tokom svog prvog mandata. Njegovi prijašnji napori osujećeni su kada je Danska rekla da njen prekomorski teritorij nije na prodaju.

Ali, Trumpovi projekti za najveći otok na svijetu ne posustaju. Tokom konferencije za novinare u januaru je odbio isključiti mogućnost invazije na Grenland, prikazujući otok kao ključan za interese nacionalne sigurnosti SAD-a.

Također je posljednjih sedmica prijetio da će zauzeti Panamski kanal, okrivljujući Panamu za previsoke cijene tranzita za brodove koji prolaze ključnom pomorskom rutom.

Iznio je i ideju o pripajanju Kanade, no njegovi savjetnici privatno su kazali kako se ne radi o stvarnoj geopolitičkoj ambiciji.

Kina, Tajvan i trgovina

Trump često prijeti nametanjem velikih novih carina ili trgovinskih ograničenja Kini, kao i mnogim bliskim saveznicima.

Predloženi zakon o recipročnoj trgovini dao bi mu ovlast da poveća carine zemljama kada se utvrdi da su same postavile trgovinske barijere. Iznio je ideju o univerzalnoj carini od 10%, koja bi mogla poremetiti međunarodna tržišta, te barem 60% carine za Kinu.

Trump je pozvao na ukidanje statusa najpovlaštenije nacije za Kinu, oznake koja općenito smanjuje trgovinske barijere među državama. Obećao je donijeti "agresivna nova ograničenja kineskom vlasništvu nad bilo kojom vitalnom infrastrukturom u Sjedinjenim Državama", a službena platforma Republikanske stranke poziva na zabranu kineskog vlasništva nad američkim nekretninama.

Što se tiče Tajvana, izjavio je da bi otok trebao platiti Sjedinjenim Državama za odbranu jer SAD-u ne daje ništa i uzeo je "oko 100% poslovanja s čipovima", misleći na poluvodiče. Više puta je rekao da se Kina nikada ne bi usudila napasti Tajvan tokom njegovog predsjedništva.

Meksiko, Kanada i narkotici

Rekao je da će uvesti široke carine Meksiku i Kanadi od 25 posto ako ne zaustave dotok droge i migranata u Sjedinjene Države. Meksički i kanadski čelnici nastoje dokazati da su ozbiljni u vezi s ilegalnom imigracijom i trgovinom narkoticima, iako Trumpovi stvarni planovi za carine za susjede zemlje nisu jasni.

Rekao je da će označiti narkokartele koji djeluju u Meksiku kao strane terorističke organizacije i narediti Pentagonu "da prikladno upotrijebi specijalne snage" za napad na vodstvo i infrastrukturu kartela, što je malo vjerovatno da će dobiti blagoslov meksičke vlade.

Rekao je da će angažirati američku mornaricu da provede blokadu kartela i da će se pozvati na zakon o stranim neprijateljima kako bi deportirao dilere droge i članove bandi.

Platforma Republikanske stranke također poziva na premještanje hiljade vojnika raspoređenih u inostranstvo na granicu SAD-a i Meksika u borbi protiv ilegalne imigracije.

Bliski istok

Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff sarađivao je s zvaničnicima u administraciji demokratskog predsjednika Joea Bidena na postizanju mirovnog sporazuma između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas.

Izvori upoznati s pregovorima rekli su da je izvršio značajan pritisak na obje strane da se brzo postigne dogovor.

Nakon što je prvi put kritizirao izraelsko vodstvo u danima nakon što je njegove građane napao Hamas 7. oktobra 2023., Trump je kasnije rekao da se ta militantna grupa mora "slomiti".

Najavio je "pakao" ako Izrael i Hamas ne postignu dogovor o prekidu vatre koji bi rezultirao povratkom talaca koje drži palestinska militantna grupa u Gazi prije nego što on preuzme dužnost.

Njegovi savjetnici nagovijestili su i da će obnoviti takozvanu kampanju maksimalnog pritiska sankcijama iz svoga prvog mandata protiv Irana.

Klima

Trump je opetovano obećao da će se povući iz Pariškog sporazuma, međunarodnog sporazuma koji ograničava emisije staklenih plinova.

Povukao se iz njega tokom svog mandata, ali se SAD ponovno pridružio sporazumu pod Bidenom 2021.

(Vijesti.ba / HINA)