Na sastanku je naglašeno kako značajan broj mina i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za stanovništvo i razvoj Bihaća, s obzirom na to da je četiri posto površine grada, odnosno 39 kvadratnih kilometara, i dalje pod minama.
Kako bi se proces deminiranja nastavio, razmatrana je potreba izrade projektne dokumentacije koju bi pripremila Civilna zaštita Grada Bihaća u saradnji s Centrom za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BH MAC). Prema riječima stručnjaka, precizna identifikacija i obilježavanje mina omogućila bi njihovo sigurno uklanjanje.
-Grad Bihać će u narednom budžetu pokušati osigurati dio sredstava za ovu važnu inicijativu, a očekujemo i podršku Oružanih snaga BiH - izjavio je gradonačelnik Sedić.
Tokom sastanka razgovaralo se i o nastavku osposobljavanja putne i vodovodne infrastrukture prema kasarni na Grabežu, što je planirano sporazumima koji su potpisani prije nekoliko godina, ali su njihovu realizaciju omeli izazovi pandemije COVID-19.
- Ovaj projekt je ključan ne samo za pristup kasarni, već i za ponovno povezivanje Bihaća s Radićima i Sanskim Mostom - naglasio je Sedić.
Na kraju je istaknuto kako se očekuje da nastavak deminiranja i obnova infrastrukture značajno doprinesu sigurnosti i ekonomskom razvoju Bihaća. Gradonačelnik je istakao važnost saradnje s državnim i međunarodnim partnerima kako bi se osigurala potrebna sredstva i podrška za ove projekte.
(Vijesti.ba / FENA)