Fascinantna studija: Izumru li ljudi, ova vrsta bi mogla postati dominantna na Zemlji

Nakon provedene fascinantne studije, vodeći svjetski stručnjaka tvrde da su ova stvorenja s osam udova spremna postati dominantna sila na Zemlji ako čovječanstvo izumre.

U slučaju nestanka naše civilizacije, u slučaju velikih ratova i klimatskih promjena, naučnici zaključuju da ovi morski beskralježnjaci posjeduju sve fizičke i mentalne atribute potrebne da evoluiraju u sljedeću vrstu koja bi izgradila novu civilizaciju.

Profesor Tim Coulson sa Univerziteta u Oxfordu rekao je da njihova ‘spretnost, znatiželja, sposobnost međusobnog komuniciranja i vrhunska inteligencija‘ znače da bi mogli stvoriti složene alate za izgradnju goleme podvodne civilizacije.

I premda je malo vjerovatno da bi se hobotnica mogla razviti u kopnenu životinju, dovoljno je kognitivno nadarena da bi evolucijom vjerovatno mogla produžiti svoje vrijeme provedeno na kopnu kako bi razvila nove metode lova, tvrdi Coulson.

Profesor Coulson, inače, jedan je od vodećih svjetskih biologa i zoologa koji je u svojoj karijeri savjetovao mnoge svjetske lidere.

Ostali primati, za koje se nekad smatralo da bi mogli biti nasljednici ljudi, vjerovatno bi nakon nestanka naše civilizacije izumrli, a s obzirom da primate pogađaju slične prijetnje kao i ljude.

Coulson nadalje tvrdi da bi grabežljivci, poput hobotnica - koje mogu disati 30 minuta izvan vode - tokom miliona godina mogli razviti metode lova na kopnu na isti način kao što su to ljudi učinili u moru.

Govoreći za časopis The European, profesor Coulson, koji je bio i profesor populacijske biologije na Imperial Collegeu u Londonu i obnašao dužnost na Univerzitetu Cambridge i Institutu za zoologiju u Londonu, tvrdi: ‘Hobotnice su među najinteligentnijim, najprilagodljivijim i najsnalažljivijim stvorenjima na Zemlji.

"Njihova sposobnost rješavanja složenih problema, manipuliranja predmetima, pa čak i kamufliranja sa zadivljujućom preciznošću sugerira da bi, uz odgovarajuće uslove okoliša, mogli evoluirati u vrstu koja gradi civilizaciju nakon izumiranja ljudi", govori Coulson.

"Njihova napredna neuronska struktura, decentralizirani živčani sistem i izvanredne vještine rješavanja problema čine hobotnice jedinstveno prikladnima za nepredvidiv svijet. Ove kvalitete mogle bi im omogućiti da iskoriste nove niše i prilagode se planetu koji se mijenja, posebno u odsutnosti ljudskog utjecaja."

Profesor Coulson ima nagrade velikih institucija uključujući Kraljevsko društvo, bivši je urednik nekoliko naučnih časopisa i objavio je više od 200 recenziranih članaka s fokusom na složene biološke sisteme.

Njegova najnovija knjiga, "The Universal History of Us: a 13,8-billion-year tale from the Big Bang to You", fokusira se na ono što se moralo dogoditi od rođenja svemira da bi ljudi postojali.

(Vijesti.ba)