Plenković: Budžet za 2025. godinu 37 milijardi eura

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade bili su, među ostalim, Nacrt prijedloga državnog budžeta Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Prijedlog nacrta budžetskog plana Republike Hrvatske za 2025. godinu i Prijedlog nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za period 2025.-2028.

Govoreći o prijedlogu budžeta, Plenković je na početku sjednice rekao da su ukupni prihodi veći u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto te da značajan učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz EU-ovih fondova.

Ukupni rashodi su u odnosu na tekući plan za 2024. godinu veći za 10,2 posto ili 3,4 milijarde eura.

Bolji životni standard

Budžet je usmjeren u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu, ocijenio je Plenković.

Njime se, kako je rekao, želi osigurati bolji životni standard kroz rast penzija i plaća, pomoć osjetljivim grupama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, uz rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca.

Najavio je nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, a tu su i ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski saobraćaj, sport i ruralni razvoj.

Budžet prema Plenkovićevim riječima prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.

Tako je budžet Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.

Više izdvajanja za obranu

Plenković je rekao da je prijedlog budžeta, uz očuvanje stabilnosti javnih finansija, koncipiran tako da ima i svoju socijalnu i razvojnu dimenziju te da omogući daljnji rast, provedbu ciljeva programa i Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.

- Posebno je važno, s obzirom na okolnosti, sigurnosne, globalne, i u Europi i u svijetu, da ćemo s ovakvim proračunom dostići cilj od 2 posto proračunskih izdvajanja za obranu, rekao je Plenković.

- Imat ćemo i čak 29 posto za modernizaciju i time smo ispunili naše obaveze kao članica NATO-a, a dobro je to i za našu vlastitu sigurnost s obzirom na sve okolnosti, dodao je.

Među najbrže rastućim ekonomijama unutar Europske unije

Plenković je rekao kako misle da će rast BDP-a u idućoj godini biti 3,2 posto, a u ovoj godini 3,6 posto.

- I takvom prognozom smatramo da ćemo biti među najbrže rastućim ekonomijama unutar Evropske unije, dodao je.

Plenković je najavio rast penzija i plata, a rekao je i kako misle da će ove godine inflacija biti maksimalno 3 posto, izglednije 2,9 posto, a da će dogodine biti oko 2,7 posto.

- Time ublažavamo i dalje inflatorne pritiske, dodao je Plenković.

Rekao je i da će nastaviti sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, za koji ove godine očekuju da će biti na 57,4 posto, najniži u proteklih 15 godina, zatim 56 posto u idućoj i 55 u 2026. godini.

Manjak općeg budžeta prema metodologiji ESA 2010 trebao bi prema projekcijama Vlade u 2025. godini biti 2,3 posto BDP-a, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto BDP-a u 2027. godini.

Klimatske promjene - strateško pitanje

Plenković je među ostalim rekao da je pitanje klimatskih promjena strateško pitanje.

- Podsjećam hrvatsku javnost - nalazimo se u periodu u sljedećih 15 godina kada će svjetske rezerve ugljena doći na svoj sami vrh, praktički u ovom desetljeću, do kraja desetljeća na samom vrhu svjetskih rezervi nafte, do 2040. na samom vrhu svjetskih rezervi plina, rekao je.

- Ako je potražnja veća, cijena energenata bit će viša, i zato su u našem kontekstu itekako bitna daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, poručio je Plenković, spomenuvši pritom i nuklearnu energiju.

Prvi Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan

Vlada na današnjoj sjednici donosi i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za period 2025.-2028., koji se ove godine donosi prvi put.

Njegova izrada rezultat je novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU koji je stupio na snagu 30. aprila 2024. godine.

Ključni element okvira su novine vezane uz upravljanje fiskalnom politikom te fiskalna pravila.

Tako je sada, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi, svaka država članica EU dužna dostaviti Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.

Reformske aktivnosti i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u prve dvije godine trajanja ovog plana, kao i na poboljšanu apsorpciju evropskih strukturnih i investicijskih fondova.

(Vijesti.ba)