Naredne decenije su decenije izdisaja Bošnjaštva na Kosovu

- Dokaz tome je i činjenica, da mi danas imamo više od milijardu muslimana koji udiše zrak na dunjaluku, a koji ni jedan posto nema udjela na međunarodnom nivou u oblasti nauke i tehnologije – pojašnjava Kasi u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA).

I ne samo to, dodaje on, ista ta morska pijena od milijardu pripadnika, nije čak u stanju ni da zaštiti svoje pripadnike od monstruozne zločine protiv čovječnosti i genocida koji doživljavaju u poslednjem vremenu.

- Ista je situacija i sa Bošnjacima na Kosovu, iako još nemamo zvaničnih rezultata popisa, odgovorno tvrdim da nas ima dovoljno da budemo nezaobilazni faktor u kreiranju državne politike – naglašava Kasi.

Nažalost, dodaje, naš položaj na Kosovu se može uporediti sa jednom porculanskom vazom koja stoji u nekom ćošku sobe. Razloga je mnogo a uzrok je u nama samima. U geografskom pogledu najveća koncetracija Bošnjaka je na jugu Kosova.

S obzirom na aktualnu ekonomsko-socijalnu, sigurnosnu i političku krizu u svijetu, na pitanje kako žive Bošnjaci na Kosovu, Kasi kaže da je situacija prilično dobra.

- S obzirom da smo odrastali u ratnim ili poslijeratnim sukobima, moja generacija se ne može žaliti da se globalna svjetska kriza odražava i na nas. Mi smo generacija tranzicije, generacija nad kojom su se vršili razni eksperimenti, tako da mi u odnosu na generaciju naših roditelja koji su živjeli u nekom drugom sistemu ne znamo za bolje – ističe Kasi.

Što se tiče sigurnosnog aspekta, dodao je „možemo kazati da postoji tolerancija i međusobno uvažavanje među građanima Kosova pripadnika različitih nacija, i to je na zavidnom nivou“.

- No, što se tiče prava, u teorijskom smislu ne samo da smo izjednačeni sa većinskom zajednicom već smo i privilegirani u određenim oblastima, ali u praksi slobodno možemo reci da Bošnjaci nemaju nikakva prava – naglašava Kasi.

Podsjeća, da je ranije, tokom njegovog političkog djelovanja, često govorio da su Bošnjaci u komi na aparatima „i sve sam se pribojavao da će ih neko isključiti“.

- Danas, nažalost, počinjem da vjerujem da je neko te aparate isključio i da su naredne decenije, decenije izdisaja Bošnjaštva na Kosovu, jer je većina trajno napustila ovaj prostor, a preostala manjina je krenula sa procesom asimilacije – navodi Kasi.

Na pitanje, da li Bošnjaci imaju pravo na jezik, kulturu, školovanje, da li se asimiliraju, i kakav je opće odnos države prema Bošnjacima, manjinskim zajednicama, Kasi smatra da država malo radi na boljitku manjinskih zajednica.

- Da bi ste jednu zajednicu asimilirali, dovoljno je da joj otežate upotrebu maternjeg jezika, a nakon toga i oslabiti obrazovanje na maternjem jeziku, a to se kod nas uspješno realizuje – smatra Kasi.

Na Kosovu, od proglašenja nezavisnosti do danas, formirano je nekoliko vlada, „a za sve njih zajedničko je da nisu pokazivale iskrenu brigu za razvoj nacionalne manjine na Kosovu, naročito u poslednjem periodu kada je prisustvo međunarodne zajednice sve manje“.

- Međutim, ne bi bilo u redu za ovaj problem okriviti samo predstavnike većinske zajednice, oni možda imaju neku svoju agendu u kojoj nema previše prostora za nas. I to je donekle razumljivo, ali da im u tom procesu aktivno pomažu i naši predstavnici tu zaista nema prostora za razumijevanje. Bez ikakve sumnje oni su najodgovorniji za ugrožavanje opstanka Bošnjaka na ovim prostorima - kategoričan je Kasi.

Ništa dodatno, dodaje on, dovoljno je samo da poštuju Ustav Kosova, „a nakon toga da nam stvore mehanizme za zaštitu naših prava i sloboda koje ovaj dokument poznaje“.

- Nesporazumi koji postoje između ove dvije nacije, bitan su razlog koji pitanje statusa Bošnjaka i njihovih prava redovito potiskuje sa dnevnog reda.

U stilu, “hajde da prvo mi riješimo nesporazume, pa onda lako ćemo se dogovoriti sa vama”, i to tako traje decenijama a za posljedicu otežava opstanak Bošnjaka na Kosovu – tvrdi Kasi.

Upitan, da li Bošnjaci imaju na prostoru Kosova, neku svoju općinu, kaže da nemaju zbog nejedinstva unutar bošnjačkog korpusa, ali i pogrešan izbor političkih zastupnika.

- Što se tiče općina, nejedinstvo unutar naše zajednice, pogrešan izbor ljudi koji nas predstavljaju, izostanak podrške i nezainteresiranost od strane bitnih regionalnih bošnjačkih faktora, osnovni su razlog zašto mi ne možemo ostvariti pravo na decentralizaciju i našim građanima usluge pružati na brži i kvalitetniji način – pojašnjava Kasi.

Migracija je proces, koji je započeo jako davno, „a najveći dio našeg stanovništva nažalost već je zauvijek napustio svoje ognjište, to je naša realnost, opet ponavljam nažalost“.

- Ipak, vjerujem da će doći bolji dani za naš narod, a prije svega želim da vjerujem da će doći dan kada će se u Bosni pojaviti „lider“ koji će raditi na povezivanju svih Bošnjaka ma gdje oni živjeli – poručio je kosovski doktor pravnih nauka Esmir Kasi u intervju za Fenu.

(Vijesti.ba / FENA)