Francuski državljanin Laurent Vinatier osuđen na tri godine zatvora u Rusiji

Vinatier je uhapšen u Moskvi u junu, a potom je priznao krivicu i time otvorio put brzom suđenju. Njegovi advokati tražili su od suda da ga osudi na novčanu kaznu.

U izjavama prije izricanja presude, Vinatier je govoreći na ruskom, potvrdio da u potpunosti priznaje krivicu te je zatražio blagu kaznu od sudije.

“Tražim od Ruske Federacije da mi oprosti što nisam poštovao ruske zakone”, rekao je on.

Četrdesetosmogodišnji politolog zaljubio se u Rusiju prije 20 godina kada je počeo da proučava zemlju i zaključio je izlaganje stihom ruskog pjesnika Aleksandra Puškina o tome da treba imati strpljenja jer bolji dani dolaze.

Zatvaranja po optužbama za špijuniranje i prikupljanje osjetljivih podataka postala su sve češća u Rusiji i njenom jako politiziranom pravnom sistemu od kada je Moskva poslala trupe u Ukrajinu u februaru 2022. godine, piše AP, prenosi Beta.

Vinatier je uhapšen u vrijeme kada su tenzije porasle između Moskve i Pariza, poslije izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućnosti slanja francuskih trupa u Ukrajinu.

Ruske vlasti optužile su Vinatiera da se nije registrirao kao “strani agent” dok je prikupljao informacije o ruskoj vojsci i vojno-tehničkim aktivnostima koje bi mogle da se upotrebe na štetu sigurnosti zemlje.

Vinatier je savjetnik u Centru za humanitarni dijalog, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Švicarskoj. Organizacija je u junu saopštila da radi sve što je moguće da mu pomogne.

Tužioci su tvrdili da je Vinatier prikupljao vojne informacije tokom sastanaka sa tri neimenovana ruska državljana u Moskvi 2021. i 2022. godine.

Za takve optužbe prijeti kazna do pet godina, ali tužioci su zatražili tri godine i tri mjeseca, pošto je priznao krivicu i sarađivao sa istražiteljima.

Vinatier je, kada je tražio blagost od sudije, ukazao na svoje dvoje djece i stare roditelje o kojima treba da brine.

Optužbe protiv Vinatiera se odnose na zakon koji zahtijeva da svako ko prikuplja informacije o vojnim pitanjima da se registrira kod vlasti kao strani agent.

Aktivisti za ljudska prava kritizirali su taj zakon i druge novije zakone kao pokušaj suzbijanja nezavisnih medija i političkih organizacija koji provodi Kremlj sa namjerom da uguše kritiku ruskog djelovanja u Ukrajini, piše AP.

(Vijesti.ba)