Izazovi i rješenja: Šta je ključ za jačanje ekonomije KS

Poručio je ovo u razgovoru za Vijesti stručnjak iz oblasti ekonomije Ibrahim Obhođaš, koji je na lokalnim izborima i kandidat za vijećnika u sarajevskoj Općini Novi Grad ispred pokreta Za nove generacije.

Kako trenutna inflacija utiče na potrošačku moć građana Kantona Sarajevo?

Obhođaš: Kada prosječan rast cijena osnovnih životnih namirnica premaši rast plaća, građani se suočavaju s realnim smanjenjem kupovne moći. Prosječni rast plaća u Federaciji iznosio je 20% u posljednje četiri godine, dok je rast cijena osnovnih životnih namirnica, uslijed inflacije, dosegao oko 40%. Ovi podaci jasno ukazuju na to da životni standard građana opada.

To se posebno odnosi na sektor luksuznih proizvoda i ugostiteljstva, gdje su cijene porasle i preko 60%. Ovaj drastičan rast cijena dodatno opterećuje građane, koji se već suočavaju s realnim smanjenjem kupovne moći zbog inflacije osnovnih životnih namirnica.

U ovoj situaciji, neophodno je da donosioci odluka razmotre mjere koje bi ublažile teret, poput subvencija ili smanjenja poreza na luksuzne proizvode i usluge. Takve mjere mogu pomoći u očuvanju životnog standarda i osigurati da građani imaju pristup potrebnim resursima bez dodatnog financijskog pritiska. Samo kroz proaktivne korake možemo stvoriti održivije okruženje koje će omogućiti svim građanima da se nose s izazovima rastućih troškova života.

Koje mjere bi se mogle uvesti kako bi se balansirao rast plata i rast cijena, a da se ne ugrozi ekonomska stabilnost?

Obhođaš: Ključ za jačanje ekonomije leži u poticanju realnog sektora i privlačenju novih investicija. Važno je uspostaviti bolji odnos prema realnom sektoru i stvoriti pozitivnu poslovnu klimu kako bismo privukli domaće i strane investitore. Da bismo stvorili temelje za ovu promjenu, potrebno je ukinuti parafiskalne namete i smanjiti stope poreza na doprinose. Time bi se poslodavcima omogućilo, a ja bih rekao i obavezalo, da usmjere taj višak sredstava na povećanje plaća radnika.

Kao rezultat, dobit ćemo veću prosječnu plaću i bolji životni standard građana, a nedostatak sredstava u budžetu vratio bi se brzo kroz rast potrošnje i povećanje prihoda od PDV-a. Osim toga, ključno je fokusirati se na razvoj turizma, jer Sarajevo ima ogroman potencijal koji, nažalost, još uvijek nije dovoljno iskorišten.

Da li postoji rizik da se dugoročno zaduživanje za kapitalne projekte negativno odrazi na budžete na lokalnom nivou?

Obhođaš: Budžeti općina su, generalno, stabilniji od kantonalnog, ali se suočavaju s problemom druge prirode—realizacijom planiranih projekata. Na primjer, općina Novi Grad Sarajevo je u 2023. godini ostvarila nešto više od 50% izvršenja kapitalnih projekata. Većina sredstava se, nažalost, usmjerava na projekte koji nisu kapitalni, poput grantova udruženjima, donacija i socijalnih davanja.

Ovo rezultira time da su projekti rekonstrukcije cesta i infrastrukture često nerealizovani, što građani direktno osjećaju u svom svakodnevnom životu. Naselja poput Nova Otoka i Miljacka, koja su ozbiljna stambena područja, suočavaju se s nedostatkom osnovnih sadržaja kao što su škole, vrtići i dječija igrališta. Građani koji su plaćali rente prema općini očekivali su da će ta sredstva biti usmjerena na izgradnju ovih objekata, ali nažalost, ništa od toga nije realizovano.

S obzirom na trenutni nedostatak prostora, postavlja se pitanje hoće li ikada biti mogućnosti za realizaciju ovih projekata, što dodatno ukazuje na loše planiranje. Djeca iz ovih naselja sada moraju ići u školu u drugu općinu, što značajno otežava kvalitet života u lokalnoj zajednici.

Kako unaprijediti strategiju upisa u škole i fakultete kako bismo bolje odgovorili na potrebe tržišta rada u Kantonu Sarajevo i općini Novi Grad?

Obhođaš: Trenutno se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom radne snage u Kantonu Sarajevo. Dok su nekada postojala samo neka deficitarna zanimanja, danas ih je već desetine, što značajno utječe na razvoj regije. Nažalost, vladajuća struktura ne pristupa planskom upisu u škole i fakultete, a ulaganja u prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage su minimalna ili potpuno izostaju.

Danas, veliki broj studenata odlazi u inostranstvo, dok se ne trudimo da te praznine nadomjestimo studentima iz naših susjednih regija. Nekada je Univerzitet u Sarajevu bio prvi izbor za studente iz Sandžaka, koji su dolazili i ostajali kao kvalitetna mlada radna snaga. Nažalost, danas se većina njih odlučuje za Beograd, gdje pronalaze bolje prilike , a često i ostaju tamo.

U periodu između 2018/19 i 2022/23, gotovo 3000 studenata manje je upisano, što je ozbiljan znak za uzbunu. Ovaj drastičan pad ne samo da utječe na obrazovni sistem, već i na demografsku sliku regiona.

Ovaj trend nije samo posljedica odlaska studenata, već i nedostatka ulaganja u obrazovne programe i prekvalifikaciju. Da bismo preokrenuli situaciju, nužno je raditi na privlačenju mladih studenata iz drugih regija i zemalja. Pružanje stipendija i financijske pomoći može ih motivirati da se upišu u lokalne obrazovne institucije. Uvođenje specijaliziranih studijskih programa koji odgovaraju potrebama tržišta rada pomoći će privući studente zainteresirane za tražena zanimanja.

Jačanje saradnje između fakulteta i lokalnih kompanija kroz programe prakse omogućit će studentima stjecanje iskustava i olakšati im ulazak u radnu snagu nakon završetka studija. Isticanje prednosti života u Sarajevu, poput bogate kulturne scene i kvalitete života, dodatno će privući mlade.

Ako uspijemo implementirati ove mjere, ne samo da bismo privukli nove studente, već bismo stvorili čvrstu bazu mlade radne snage koja bi ojačala ekonomiju Kantona Sarajevo. Povećanjem broja mladih u regiji doprinijeli bismo pozitivnoj demografskoj slici, smanjujući iseljavanje i jačajući zajednicu u cjelini. Kroz zajednički rad svih sektora, možemo stvoriti održivu budućnost koja će mladima pružiti prilike koje zaslužuju.

Koje su Vaše preporuke za balansiranje ekonomskog razvoja i zaduženja na nivou Kantona?

Obhođaš: Kada želite ostvariti promjene, često je potrebno donijeti nepopularne odluke. Te odluke mogu biti bolne i potencijalno dovesti do gubitka na sljedećim izborima, što objašnjava zašto se mnoge vlasti ne žele suočiti s njima. Reforma javnog sektora je neophodna, a jačanje realnog sektora ključno je za dugoročni razvoj.

Ključno za razvoj realnog sektora i privlačenje stranih i domaćih investitora je ukinuti parafiskalne namete i smanjiti stope doprinosa. Ove mjere bi stvorile stvarne šanse za povećanje plata u realnom sektoru. Takva ulaganja brzo bi se vratila kroz povećanu potrošnju, što bi imalo pozitivan utjecaj na ekonomiju.

Kombinacijom ovih reformi i jasnom strategijom podrške lokalnim kompanijama, možemo stvoriti održivo poslovno okruženje koje će potaknuti rast, inovacije i povećanje zaposlenosti. Samo kroz hrabre i promišljene odluke možemo izgraditi bolju budućnost za sve.

Kako statistički podaci o zapošljavanju, rastu cijena i plata mogu pomoći u kreiranju boljih javnih politika?

Obhođaš: Statistika nam pruža važne informacije koje trebamo samo pravilno čitati i analizirati. Na osnovu tih podataka, odluke bi se mogle donositi znatno lakše i informisanije. Nažalost, mnoge politike ne vjeruju u analizu podataka i često donose odluke paušalno. Uvjeren sam da bi stalna analiza dostupnih podataka značajno smanjila broj loših odluka koje se donose svakodnevno.


(Vijesti.ba)