Rutteovo vođenje NATO-a: Kako balansirati između Kine, Rusije i američkih izbora?

NATO je suočen s velikim izazovima, od ruskog rata u Ukrajini i važnih i neizvjesnih američkih predsjedničkih izbora do uspona Kine, piše AFP.

Nad Sjevernoatlantski savez, koji ima 32 članice, nadvila se sjena mogućeg povratka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću nakon izbora 5. novembra.

Trump, bivša zvijezda reality TV-a, navodno je razmišljao o povlačenju SAD-a iz NATO-a u svom prvom mandatu i prijetio da neće zaštititi saveznike koji ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Dosadašnji generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg bio je zaslužan što je izbjegao veliku krizu, spriječivši Trumpa da oslabi Savez.

Bude li on ponovno izabran, Rutte će morati upotrijebiti svoje diplomatsko umijeće koje je stekao u 13 godina vođenja Nizozemske kako bi spriječio slabljenje američke uloge u savezu.

Evropski saveznici već ističu da su povećali potrošnju za odbranu ne bi li primirili Trumpa i zadržali ga uz sebe.

Izborna pobjeda demokratske kandidatkinje Kamale Harris kratkoročno bi umirila NATO. Ali diplomate kažu da očekuju postepeno američko udaljavanje od Evrope jer se Washington sve više okreće Aziji, nezavisno o tome ko bude predsjednik.

Dok će problem zvan Trump, možda, nestati na izborima, goruće pitanja od kojeg Rutte sigurno neće moći pobjeći je situacija na ratištu u Ukrajini.

Članice NATO-a, predvođene SAD-om, osigurale su 99 posto strane vojne pomoći Kijevu od početka rata u februaru 2022.

Kako se rat približava četvrtoj godini, Rutte će imati ključnu ulogu u okupljanju ukrajinskih prijatelja kako ta podrška ne bi presušila.

Istovremeno, sve su glasniji pozivi da se rješenje pokuša pronaći dogovorom.

NATO je na samitu u Washingtonu ovo ljeto preuzeo veću ulogu u koordinaciji slanja oružja Kijevu, tako da se direktno ne uključuje u rat i obećao “minimalno 40 milijardi eura pomoći za iduću godinu i pružati održivu sigurnosnu podršku da pobijedi”, po deklaraciji objavljenoj na kraju samita.

Pomoć Ukrajini bit će ponovno razmotrena na samitu NATO-a u junu iduće godine u Den Haagu.

Saveznici su poručili da će “nastaviti podržavati Ukrajinu na njenom nepovratnom putu do pune euroatlantske integracije, uključujući članstvo u NATO-u.”

Ukrajina želi ući u NATO, ali njen napredak za sada blokiraju SAD i Njemačka, iako će pritisak vjerovatno ponovno porasti.

Balansiranje očekivanja Ukrajine i opreza vodećih članica NATO-a bit će za Ruttea velik izazov, piše AFP.

Nezavisno o tome kako se rat u Ukrajini bude razvijao, saveznici smatraju da će im Rusija biti prijetnja još desetljećima.

Prošle godine Savez je usvojio najobuhvatnije odbrambene planove od kraja hladnog rata, koji imaju za cilj zaustavljanje potencijalnog napada iz Moskve.

Iako zvaničnici insistiraju da bi saveznici svojom udruženom silom mogli u ovome trenutku poraziti rusku vojsku oslabljenu ratom u Ukrajini, Kremlj već radi na obnovi svojih snaga.

Rutteova glavna zadaća bit će osigurati da NATO bude spreman na sve, ali i da se pobrine da tenzije ne prerastu u mogući nuklearni sukob s Rusijom.

Neki saveznici smatraju da bi Rusija mogla pripremati potencijalni rat sa Savezom u roku od deset godina.

To članicama NATO-a ostavlja sve manje vremena da popune nedostatke kad je riječ o ključnom naoružanju i ljudima koji su potrebni za provedbu novih planova.

Na vrhu popisa su sistemi za protivzračnu odbranu, projektili dalekog dometa i zalihe ključne municije poput artiljerijskih granata.

Zapadne kompanije bile su slabo pripremljene za zahtjeve velikog rata u Ukrajini nakon desetljeća nedovoljnih ulaganja.

Proizvodnja oružja se povećava, ali će Rutte morati nastaviti vršiti pritisak kako bi osigurao da odbrambena industrija bude spremna za taj cilj i da saveznici nastave nabavljati šta je potrebno.

Za sve to bit će potrebno mnogo novca.

Deset godina nakon što je NATO odredio cilj da saveznici trebaju izdvajati dva posto svog BDP-a za odbranu, samo 23 ih je to ove godine i ostvarilo.

Novi šef NATO-a morat će privesti redu one koji zaostaju i pobrinuti se da drugi ne posustanu.

Već postoje pozivi da Savez ide i dalje i značajno poveća potrošnju za odbranu iznad sadašnjeg praga od dva posto.

Za notorno škrtog Nizozemca Ruttea, koji je taj cilj kao nizozemski premijer ostvario tek u posljednjoj godini svog mandata, to bi moglo biti teško.

Nadalje, oči NATO-a sve su više uprte prema drugom potencijalnom protivniku – Kini.

Iako je NATO po svom osnivačkom ugovoru vezan uz euroatlantsko područje, Washington sve više potiče saveznike da obraćaju veću pažnju na rizike koje predstavlja Peking.

Jačanje kineskog partnerstva s Rusijom osvijestilo je mnoge evropske saveznike za tu prijetnju, pa NATO jača veze sa saveznicima kao što su Japan, Južna Koreja i Australija.

Ali neki, u prvom redu Francuska, oprezni su prema skretanju pažnje NATO-a s njegovog glavnog dvorišta i Rutte će morati pažljivo balansirati.

(Vijesti.ba/HINA)