Eksplozije su se čule u glavnom gradu Teheranu, koji se nalazi duboko u zemlji.
Pogođeno je više ciljeva
Izraelska vojska je saopštila da su njeni "precizni i ciljani udari" pogodili sisteme protivvazdušne odbrane od raketa i "vazdušne kapacitete", kao i objekte za proizvodnju raketa koji se koriste za proizvodnju oružja koje je korišteno protiv Izraela. Iran je insistirao da su udari izazvali samo "ograničenu štetu".
Nije odmah bilo jasno koliko je Izrael zadao težak udarac, a nijedna od zemalja nije dala detaljne procjene razaranja. Iran je rekao da su napadi usmjereni na vojne baze u provincijama Ilam, Khuzestan i Teheran.
Izrael je izgledao siguran u napade na iransku protivvazdušnu odbranu, a vojni glasnogovornik kontraadmiral Daniel Hagari rekao je da "Izrael sada ima širu slobodu djelovanja iz zraka u Iranu."
Bitno je i ono što nije pogođeno
Čini se da udari nisu ciljali objekte koji bi samo osigurali oštar odgovor Irana. Među njima su najznačajnija iranska naftna infrastruktura, okosnica ekonomije članice OPEC-a i njena nuklearna postrojenja.
Američki predsjednik Joe Biden ranije ovog mjeseca rekao je da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna mjesta.
Američki zvaničnici smatrali su da su osigurali dogovor od Izraela da neće gađati nuklearna ili naftna postrojenja nakon što su poslali još jednu raketnu bateriju protivvazdušne odbrane i povezane trupe, iako ta uvjeravanja nisu bila urezana u kamen.
Ovaj napad je završen
Izrael je signalizirao da je bombardovanje prije svitanja kraj ovog napada.
"Udar odmazde je završen, a njegovi ciljevi su postignuti", rekao je Hagari rano u subotu, još subotom u Izraelu.
Nedugo zatim, Iranska organizacija civilnog vazduhoplovstva saopštila je da će se komercijalni letovi nastaviti nakon što su obustavljeni zbog zračnih napada.
Izraelski napadi imali su za cilj da odvrate buduću agresiju i "pokažu da nećemo šutiti", ali da to učine na način koji bi umanjio sramotu za Iran, rekao je Yoel Guzansky, istraživač Instituta za nacionalnu sigurnost u Tel Avivu.
Ogorčenje i pozivi na suzdržanost
Bijela kuća je naznačila da želi da napadi prekinu direktnu razmjenu vatre između Izraela i Irana, te je upozorila Iran da ne odgovara.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da postoji "potreba da se izbjegne dalja regionalna eskalacija" i pozvao sve strane na suzdržanost.
Reakcije u regionu bile su oštrije. Saudijska Arabija, glavni arapski rival Irana, osudila je napad, nazvavši ga prijetnjom regionalnoj sigurnosti i "kršenjem međunarodnih zakona i normi".
Turska je optužila Izrael da je „naš region doveo na ivicu većeg rata“ i rekla: „Odbrana od terora koji je Izrael stvorio u regionu postalo je historijska dužnost“.
Sirija i Irak također su osudili napade. Isto je učinila i teroristička grupa Hamas koju su tako označile SAD, koja je zajedno s drugim militantima napala Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši 1.200 ljudi, većinom civila, i uzevši oko 250 talaca u Gazu.
Izraelska osvetnička ofanziva u Pojasu Gaze do sada je ubila više od 42.600 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim zvaničnicima, koji ne prave razliku između civila i boraca, ali kažu da žene i djeca čine više od polovine smrtnih slučajeva.
Odgovor Irana će biti ključan
Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da će Iran odgovoriti na zračne napade, nazvavši ih jasnim kršenjem međunarodnog prava i potvrdio pravo Teherana na samoodbranu.
Izrael je subotnji napad okarakterizirao kao odgovor na prethodne zračne napade Irana korištenjem projektila i eksplodirajućih dronova u aprilu i raketni napad ovog mjeseca. Mnogi od tih projektila su oboreni prije nego što su stigli do svojih ciljeva.
Iran bi mogao pokušati još jedno direktno bombardiranje, iako to riskira da izazove još jedan direktan izraelski napad na svoju teritoriju u trenutku kada je njegova odbrana oslabljena.
To bi također moglo ohrabriti savezničke militantne grupe kao što su Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanu da intenziviraju svoje napade, iako su obje pretrpjele ozbiljne udarce u svojim tekućim ratovima s Izraelom.
"Iran će umanjiti utjecaj napada, koji su, u stvari, prilično ozbiljni", predvidjela je Sanam Vakil, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.
Ona je rekla da je Iran "ukočen vlastitim vojnim ograničenjima, ekonomskim ograničenjima zbog sankcija i ishodom izbora u SAD-u", što bi moglo utjecati na daljnju eskalaciju ili diplomatski pristup, prenosi Glas Amerike.
(Vijesti.ba)