Tiha borba na Bliskom istoku: Kako prekinuti Hezbolahov izvor finansiranja iz Irana?

Sukob, koji suprotstavlja nekoliko arapskih zemalja protiv Evrope i SAD-a, mogao bi imati duboke posljedice na sigurnost regije, a očekuje se da će dostići vrhunac u narednim sedmicama dok globalne vlasti za sprečavanje pranja novca odlučuju hoće li oštro reagovati prema Libanu ili mu progledati kroz prste, piše Politico.

Sukob se odvija u hodnicima Pariške finansijske akcione grupe (FATF), globalnog borca protiv pranja novca. Očekuje se da će u narednim sedmicama FATF staviti Liban na svoju „sivu listu“ jurisdikcija koje nisu u skladu sa pravilima, te odrediti koje reforme zemlja mora provesti kako bi dobila pozitivnu ocjenu i izbjegla famoznu „crnu listu“ FATF-a.

Iako FATF — osnovan od strane G7 1989. godine i koji je od tada narastao na desetine članica iz cijelog svijeta — nema formalne ovlasti za provođenje sankcija, njihove evaluacije mogu imati zastrašujući efekat na sposobnost jedne nacije da funkcioniše u svijetu međunarodnih finansija.

Napadi Hamasa na Izrael 7. oktobra ponudili su brutalni podsjetnik na opasnosti koje se kriju u dozvoljavanju nesmetanog toka takvih fondova. Naime, Izrael, SAD i druge zapadne vlade nisu samo zatvorile oči pred milionima koji su stizali terorističkoj grupi iz Katara i Irana, već su to gotovo poticale, vjerujući da će taj novac pomoći stabilizaciji Gaze.

To iskustvo moglo bi biti razlog zbog kojeg su zapadni sigurnosni zvaničnici posljednjih mjeseci pozivali međunarodne regulatore da zauzmu mnogo agresivniji pristup prema sankcionisanju pranja novca i finansiranja terorizma u Libanu, uključujući subjekte povezane s Hezbolahom.

Zvaničnici upoznati s istragom FATF-a, koji su govorili za POLITICO pod uslovom da ostanu anonimni, rekli su da bi slučaj Libana u normalnim okolnostima bio jednostavan, s obzirom na to koliko je očigledan dokaz o pranju novca i finansiranju terorizma u zemlji.

Ipak, širi dinamika u Libanu i na Bliskom Istoku komplikuje stvari. Za početak, Hezbolahov uticaj na ključne institucije Libana znači da centralna vlada nije u stanju provoditi čak ni najosnovnije međunarodne norme protiv pranja novca.

Još veći problem, kako navode zapadni diplomati, je to što su se nekoliko zemalja u regiji, uključujući Bahrein i Libiju, udružile s Libanom u protivljenju međunarodnim regulatorima koji traže oštriji obračun, što čini gotovo nemogućim efikasno ciljanje Hezbollahovog ilegalnog finansiranja.

FATF je odbio komentarisati.

Trenutna bitka unutar FATF-a ne vrti se oko toga da li bi Liban trebao biti na sivoj listi, već oko uslova koje bi morao ispuniti da bi bio skinut s liste nakon dvogodišnjeg perioda revizije, posebno u vezi s ulogom Hezbolaha u bankarskom sistemu zemlje.

Iran je počeo finansirati Hezbolah 1980-ih — podrška koja je omogućila terorističkoj grupi da uspostavi državu u državi u Libanu dok je vodila svoje bitke protiv Izraela. Uprkos Hezbolahovim čvrstom stisku na Liban i njegovu ekonomiju, teroristička grupa i dalje uveliko zavisi od iranskog finansiranja, od kojih veliki dio dobija u gotovini, a zatim preusmjerava u libanski bankarski sistem.

Njihov glavni kanal je financijska firma pod kontrolom Hezbolaha, poznata kao Al-Qard al-Hasan Association, ili AQAH. Hezbolah se oslanja na AQAH, praktično banku, kako bi plaćao svoje vojnike i druge zvaničnike, kao i da bi pružao bankarske usluge lokalnim zajednicama.

Usred političkih i ekonomskih previranja koja su pogodila Liban posljednjih godina, AQAH je proširio svoje operacije i postao jedna od najvećih banaka u Libanu, s depozitima procijenjenim na milijarde dolara, kažu zapadni zvaničnici.

Ono što razlikuje AQAH od drugih libanskih banaka je to što nije regulisan i čak nema bankarsku dozvolu.

Najveća razlika od svih: Zahvaljujući njegovoj klasifikaciji od strane libanske vlade kao neprofitne organizacije, AQAH ne plaća poreze.

Vlada SAD-a, koja je AQAH stavila na svoju listu sankcija 2007. godine, opisuje grupu kao „paravan za upravljanje [Hezbolahovim] finansijskim aktivnostima i pristup međunarodnom finansijskom sistemu.“

Ipak, američka oznaka nije mnogo naštetila poslovanju AQAH-a. Grupa nema poteškoća u obavljanju svojih poslova u Libanu ili širem Bliskom Istoku. Štaviše, prekogranične aktivnosti AQAH-a će vjerovatno postati još lakše nakon odluke Arapske lige u junu da prestane nazivati Hezbolah terorističkom organizacijom.

Pitanje Hezbolahove oznake terorista također je tačka neslaganja unutar FATF-a. Neslaganje oko ovog pitanja doprinijelo je višemjesečnom kašnjenju izvještaja o Libanu, koji je konačno objavljen u decembru. Na kraju, regulatori nisu imenovali Hezbolah po imenu, već su se odlučili za eufemizam: „Velika lokalna paravojna organizacija s dobro dokumentiranim dosjeom počinjenja terorističkih djela.“

„Liban bi trebao izraditi procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma povezanih s velikom lokalnom paravojnom organizacijom i osigurati da se ti rizici smanje,“ napisao je FATF u svom nedavnom izvještaju o Libanu.

Hezbolah je izveo desetine terorističkih napada od 1980-ih, uključujući bombaške napade automobilima, samoubilačke napade i napade dronovima, ubijajući stotine ljudi, uključujući mnoge Amerikance i Izraelce, vojne osoblje i civile. Danas je šiitska milicija, za koju analitičari kažu da ima čak 50.000 vojnika, jedna od najvećih privatnih vojski na svijetu.

SAD, Evropska unija i desetine zemalja širom svijeta označile su šiitsku miliciju koju podržava Iran kao terorističku organizaciju.

Zapadni diplomati strahuju da će, ako FATF to ne učini, Libanu biti lakše da izbjegne obračun s AQAH-om i novac će nastaviti teći prema Hezbolahu iz Irana i drugih izvora bez ikakve kontrole.

Diplomati su tvrdili da bi u konačnici snažniji pristup FATF-a pomogao Libanu da reformira svoj sistem i počne privlačiti strane investicije, koje su posljednjih godina napustile zemlju. Bez uvjeravanja da Liban nije utočište za pranje novca i finansiranje terorizma, malo je vjerovatno da će se vratiti.

„Oštra evaluacija bi zapravo pomogla Libancima da izađu iz ove situacije,“ rekao je jedan od diplomata.

(Vijesti.ba)