DW: Šta Brisel misli o prodoru na teritorij Rusije?

Sljedeće savjetovanje o ratu Rusije protiv Ukrajine planirano je za kraj augusta kad će se ministri vanjskih poslova i odbrane 27 država članica EU sastati na neformalnom sastanku u Briselu. No stručnjaci, političari i zvaničnici EU s kojima je DW razgovarao slažu se kako se ukrajinska ofanziva u ruskim regijama Kursk i Belgorod može „procijeniti pozitivno".

„Opća procjena onoga što su ukrajinske snage postigle je pozitivna, ne toliko u vojnom smislu koliko u političkom“, smatra izvjestitelj Evropskog parlamenta za Rusiju, Andrius Kubilius. Ukrajina je uspjela preuzeti inicijativu, pokazati Kremlju njegove propuste i uvjeriti Zapad da ne treba strahovati od eskalacije od strane Kremlja.

Ukrajinska ofanziva se, prema mišljenju ukrajinskih partnera, smatra uspješnom jer je Ukrajina nakon duge pauze ponovo dokazala svoje sposobnosti. Tako misli stručnjak za sigurnost Roland Freudenstein iz briselske advokatske platforme Freedom Hub. „Impresioniran sam kako Ukrajina uspijeva, iz prividne inferiornosti, odjednom preuzeti inicijativu i dovesti Rusiju i osobno Vladimira Putina u defanzivu", kaže Freudenstein.

Amanda Paul iz briselskog European Policy Centre upozorava kako je još uvijek prerano ocjenjivati rezultate na vojnom polju. Ona ovu ofanzivu opisuje kao „hrabar i smion potez" Kijeva, koji je „iznenadio Putina, narušio njegov ugled i istovremeno ojačao moral ukrajinskih jedinica i građana“.

Ipak, EU naglašava kako djelovanje Kijeva mora biti isključivo u svrhu odbrane suvereniteta i sigurnosti Ukrajine. To je naglasila službena predstavnica EU u neformalnom razgovoru s DW-om. I posebni komesar EU za vanjsku politiku Josep Borrell na društvenoj mreži X komentira kako „Putin nije uspio slomiti otpor Ukrajinaca protiv njegove neopravdane invazije i sada je prisiljen povući se na rusku teritoriju“. U telefonskom razgovoru s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom, potvrdio je da EU u potpunosti podržava borbu građana Ukrajine protiv ruske agresije.

Ovo pokazuje da EU nije promijenila svoj stav prema Ukrajini niti nakon ukrajinske ofanzive na Kursk. Glasnogovornik EU Peter Stano naglašava kako Ukrajina, u okviru svog prava na samoodbranu ima pravo napadati neprijatelja „gdje god to smatra potrebnim: kako na svojoj, tako i na neprijateljskoj teritoriji".

Na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova i odbrane 27 članica koncem augusta je moguće kako će se čuti različita mišljenja o ukrajinskom protunapadu, ali se ne očekuju nikakve odluke. Amanda Paul smatra da trenutne reakcije u Bruxellesu jasno pokazuju kako je i na Zapadu svima jasno da Rusija koristi područja Kursk i Belgorod za napade na Ukrajinu, uključujući napade na civilnu infrastrukturu.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, od početka ljeta sa područja regije Kursk je izvedeno oko 2000 napada različitim vrstama oružja na ukrajinsko područje Sumi. Ukrajinske snage su ovim protunapadom prekinule ruske linije opskrbe linije i zauzimaju područja s kojih se Ukrajina neprestano napada, ukazuje Freudenstein. Putin ovime, nakon napada na dvoranu „Crocus City Hall“ u Moskvi u martu ove godine, po drugi put doživljava „ogroman sigurnosni neuspjeh u očima građana Rusije“.

U svom djelovanju u regiji Kursk, ukrajinske snage su odgovorne za zaštitu tamošnjih civila, naglašava glasnogovornik Evropske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku u izjavi za DW. Pri tome se moraju poduzeti sve moguće mjere kako bi se utjecaj borbi na civile smanjio na minimum. Bruxelles podsjeća kako se Ukrajina mora pridržavati svih obaveza prema humanitarnom međunarodnom pravu.

„Nismo dobili nikakve informacije koje bi ukazivale na nešto drugačije“, ističe Evropska komisija. Također pozdravlja javno izrečen nalog ukrajinskog predsjednika pružiti humanitarnu pomoć stanovnicima pogođenim djelovanjem ukrajinskih snaga na ruskom području. Zelenski je 12. augusta naložio ministru unutrašnjih poslova, drugim članovima vlade i ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU) da izrade „humanitarni plan“ za područje u kojem se operacija odvija.

Zelenski također ističe kako sad i građani Rusije „mogu osjetiti kako izgleda rat“. „To je važan element akcije, kako u očima ukrajinskog naroda, tako i političkog vodstva“, smatra Roland Freudenstein. Prema njegovim riječima, Ukrajina nastoji izbjeći civilne žrtve. „Ona pokušava ostvariti vojne ciljeve, ali pri tome, naravno dolazi do civilnih šteta. To je gotovo neizbježno. Ono što Ukrajina i dalje ne čini jest raketiranje trgovačkih centara kao što je to Rusija već više puta učinila. Isto tako, Ukrajinci ne diraju niti energetsku infrastrukturu koja je ključna za civilno stanovništvo. Vidim velike razlike u načinu vođenja rata i u značaju koji se pridaje izbjegavanju civilnih žrtava“, kaže Freudenstein.

Stručnjaci s kojima je Deutsche Welle razgovarao ističu kako je odluka Ukrajine prodrijeti na rusku teritoriju prijelaz najdeblje „crvene linije“ koju su postavili zapadni partneri, strahujući od eskalacije sukoba. Prema mišljenju Amande Paul, iz Moskve se doduše čuju prijetnje “strahovite odmazde” za ovaj prodor na područje Rusije, ali je pitanje koliko Rusija ima snage i za napad na Ukrajinu i za dovoljnu obranu svog područja. Po njenom mišljenju već i to pokazuje kako je besmisleno uopće postavljati nekakve „crvene linije“. „Sva ograničenja koja priječe Ukrajinu u dalekometnim napadima na vojne ciljeve u Rusiji moraju biti ukinute i Ukrajina mora dobiti sve potrebno oružje za to. Za ukrajinske snage je od presudne važnosti uništiti rusku infrastrukturu i vojne i druge objekte koji doprinose ovom ratu“, zaključuje Paul.

(Vijesti.ba)