Komemorativni skup u Saboru RH: Rezolucija svijetu poručila da se u Srebrenici dogodio genocid

- Taj ogroman poraz ljudskosti, koji se dogodio za naših života, u ovom visokom domu komemoriramo još od 2005. godine, kada smo jednoglasno usvojili Izjavu o Srebrenici. Podsjetio bih i da smo 2009. godine u Saboru proglasili 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Hrvatski sabor je bio i ostaje mjestom gdje se Srebrenice sjećamo s posebnim pijetetom - kazao je Jandroković.

Dodao je kako se ovogodišnja obljetnica obilježava u svjetlu donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je prije nepuna dva mjeseca prihvatila Opća skupština Ujedinjenih naroda.

Kako kaže, "Rezolucija je svijetu jasno poručila ono čega smo već bili svjesni – da se u Srebrenici dogodio jasan i nedvojben čin genocida".

- Bešćutni zločin u Srebrenici dogodio se unatoč tome što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda dvije godine ranije bilo proglasilo to područje Zaštićenom zonom. Bez obzira na to, u srpnju 1995. godine su pred očima međunarodne zajednice i u području koje je trebalo biti pod zaštitom UNPROFOR-a, snage bosanskih Srba i paravojne formacije u samo nekoliko dana usmrtile više od 8000 ljudi. Još njih 25 000 je deportovano - rekao je Jandroković i dodao da je time počinjen najveći zločin od Drugog svjetskog rata u Evropi i to pred očima cijeloga svijeta.

Naglasio je i da je teško bez emocija govoriti o tim uznemirujućim slikama i prizorima koje ocrtavaju svu surovost, nečovječnost i bezumlje kojemu se ljudi, kada ih ispuni mržnja, mogu prepustiti.

- Mučno je saznanje da čovjek čovjeku može s takvom lakoćom negirati pravo na život i oduzeti ga. Poražavajuće je da su postojali ljudi koji su slijedili kreatore takve zločinačke zamisli. Gnusna je i logika onih koji to ni danas ne osuđuju. Prvenstveno jer se odbijaju suočiti s vlastitom poviješću. Nas ostale pak, žrtve Srebrenice, ali i sve druge nevine žrtve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, od Vukovara do Škabrnje, obvezuju na borbu protiv zaborava i protiv ponavljanja tamnih strana prošlosti - kazao je Jandroković.

Smatra da se zbog toga mora njegovati kultura sjećanja i poštivati sve nevine žrtve, te jasno i bez zadrške osuditi svaki zločin.

- Naš pijetet za žrtve i živa kultura sjećanja ključni su želimo li ispravno educirati mlađe naraštaje, kako se ovakav zločin više nikad i nigdje ne bi ponovio. Priznanje strašnih zločina i pokajanje od mnogih čekamo već tri desetljeća, pa i više. I u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. Umjesto toga, svjedočimo kako ih neki pokušavaju relativizirati - ustvrdio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Po njemu, relativiziranje zločina, u današnje vrijeme, kada po svijetu bukte novi sukobi i ratovi, mora biti i poziv na uzbunu.

Zato, kako kaže, jednako snažno treba osuditi i relativizaciju srebreničke tragedije i njenu eksploataciju u sitne dnevnopolitičke svrhe.

- Na kraju, preživjelim članovima porodice iskazujem duboko suosjećanje i zahvalu na svemu što čine proteklih 29 godina u otkrivanju istine, u zalaganju za mir i u borbi da svi zločinci budu privedeni pred lice pravde. Isto tako, želim vjerovati da su sve srebreničke žrtve našle svoj konačni mir - zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Jedan od organizatora komemoracije zastupnik Armin Hodžić poručio je kako je pored sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici važno da poučeni zločinom koji se dogodio započnemo mijenjati svijet oko sebe.

- Svi mi redovno izgovaramo fraze poput 'da se nikad ne zaboravi', a zaboravi se, ili 'da se nikada ne ponovi', a ponavlja se. Međutim, genocid u Srebrenici još traje, a on je ušao u svoju posljednju fazu koja se zove negiranje genocida. Ratni zločinci nisu kažnjeni i to pokazuje da društvo nije prošlo katarzu i da zločin nije dobio kaznu - istaknuo je Hodžić i dodao kako su to sve argumenti zbog kojih je Rezolucija o genocidu u Srebrenici bila potrebna.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet kazao je kako će danas primiti sudionike maratona Vukovar – Srebrenica, 227 kilometara duge rute i poručio kako je Zagreb uvijek spreman pružiti utjehu.

Izaslanica hrvatskog predsjednika Melita Mulić podsjetila je na izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića od prije četiri godine kada je rekao da žrtva Srebrenice mora biti jedna od ključnih i dobro naučenih lekcija europske humanosti, vjerodostojnosti i iskrenosti te je ove godine dobila osobitu potvrdu na najvišem međunarodnom forumu Rezolucijom Ujedinjenih naroda kojim se 11. jula proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Izaslanik predsjednika Vlade RH Gordan Grlić Radman rekao je kako je nedvojbeno kako je genocid u Srebrenici najtragičniji događaj u nedavnoj prošlosti Bosne i Hercegovini koji je ostavio duboke rane.

– Mi u Hrvatskoj imamo razumijevanja jer je i Hrvatska bila žrtva agresije i još uvijek ne znamo za sudbine nestalih u Domovinskom ratu - naglasio je Grlić Radman i dodao kako "u Hrvatskoj u potpunosti suosjećamo s porodicama žrtava iz Srebrenice".

Učesnicima komemoracije obratili su se predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Bermin Meškić i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal.

Učesnici su imali priliku čuti lična svjedočanstva dviju žrtava genocida, Esnefe Smajlović Muhić i Ibrahima Bećirovića, koji su svoje živote posvetili rasvjetljavanju činjenica i njihovog približavanja svijetu o genocidu u Srebrenici.

(Vijesti.ba / FENA)