Burno na sastanku Vijeća EU: Hrvatska protiv nastavka pregovora Srbije s EU

Srbija od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, no prošle sedmice na zatvorenim sastancima u Vijeću EU pojavila se ideja da bi, istovremeno s otvaranjem prvog klastera pregovaračkih poglavlja s Albanijom, trebalo stvoriti "zamah" i dopustiti otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom.

Nekoliko država članica zalaže se za to - među njima i Italija, Francuska i Španija, ali ne i Njemačka - a Hrvatska je izrazila suzdržanost i pozvala na oprez.

Vladavina prava

Priča se zakotrljala nakon sastanka Vijeća za opće poslove u utorak prošloga tjedna. Na tom sastanku, na kojemu Hrvatsku zastupa državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić, bilo je rasprave o stanju vladavine prava u svim državama članicama, ali i u državama kandidatkinjama. Tom dijelu sastanka, posvećenom kandidatkinjama, prisustvovali su i predstavnici Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Albanija je na putu da 15. oktobra otvori svoj prvi klaster poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, dogovoreno je na tim sastancima prošle sedmice. Time se mijenja tempo napredovanja u europskim pregovorima Albanije s jedne i Sjeverne Makedonije s druge strane, što je novi element s obzirom na to da su obje zemlje išle usporedno, čekajući jedna drugu, a sada Albanija ide naprijed u otvaranje prvih poglavlja, dok je Sjeverna Makedonija i dalje na čekanju zbog bugarske prijetnje vetom.

Italija je među državama članicama koje žele stvoriti novi "zamah" i zalaže se da, osim Albanije, napredak bude vidljiv i u pregovorima sa Srbijom, pa i s Crnom Gorom. Zagovornici takvog pristupa podsjećaju da je Crna Gora u junu, kad je Vijeće EU u izvještaju zvanom IBAR ocijenilo da je Podgorica ispunila prijelazna mjerila u poglavljima o vladavini prava, zapravo izašla iz višegodišnjeg zastoja u pristupnim pregovorima te da to treba sada formalizirati u novom "zamahu".

Oba pitanja, i ono o otvaranju klastera sa Srbijom i ono o daljnjem napretku Crne Gore, za Hrvatsku su osjetljiva, posebno nakon što u novoj hrvatskoj vladi učestvuje i stranka - Domovinski pokret - koja je (barem u razdoblju prije nedavnog raskola) govorila o potrebi blokiranja Srbije na njenom putu u EU do ispunjenja određenih zahtjeva, među kojima je i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj.

(Vijesti.ba)