Drugi krug predsjedničkih izbora u Iranu zakazan za 5. juli

Nijedan od četiri kandidata nije osigurao više od 50% glasova na izborima u petak, što je dovelo do drugog kruga 5. jula.

Reformistički zastupnik Masoud Pezeshkian i ultrakonzervativni bivši nuklearni pregovarač Saeed Jalili, koji su dobili najviše glasova, suočit će se u drugom krugu, prema riječima Mohsena Eslamija, glasnogovornika izbornog odbora, prenosi CNN.

Pezeshkian je vodio s 10,5 miliona glasova, dok je Jalili imao gotovo 9,5 miliona, prema državnoj novinskoj agenciji IRNA. Od 60 miliona glasača, 24 miliona je glasalo, što rezultira izlaznošću od 40%, rekao je Eslami.

Rezultate će pregledati Vijeće čuvara, moćno tijelo od 12 članova zaduženo za nadzor izbora i zakonodavstva, prije nego što dva kandidata ponovo započnu kampanju.

Vanredni izbori održani su nakon što je iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo u padu helikoptera 19. maja u udaljenom sjeverozapadnom dijelu zemlje, zajedno s ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom i drugim zvaničnicima.

Četiri kandidata su se borila za najvišu izabranu funkciju u zemlji nakon što su dva konzervativna kandidata odustala od utrke dan prije izbora kako bi pomogla tvrdolinijaškim kandidatima da konsoliduju konzervativne glasove.

Pezeshkian je bio jedini reformistički kandidat nakon što je Guardian Council zabranio desetinama drugih kandidata da se kandiduju.

Izbori su održani u delikatnom trenutku za Islamsku Republiku. Zemlja je upletena u rastuće tenzije s Izraelom i zapadnim saveznicima, izazvane ratom u Gazi i napretkom iranskog nuklearnog programa.

Glasanje se također održava samo dva mjeseca nakon što su Iran i Izrael razmijenili vatru prvi put kako se sukob u Gazi proširio. Izrael se sada priprema za potencijalni drugi front s Hezbolahom, glavnim iranskim regionalnim saveznikom, u Libanonu.

Borba Irana s SAD-om ostavila je ekonomiju u ruševinama, oslabljenu godinama američkih sankcija, slabljenjem lokalne valute i visokom inflacijom.

Ovo su također bili prvi predsjednički izbori u Iranu od kada su protesti zahvatili zemlju 2022. godine u znak protivljenja pravilima o hidžabu i drugim društvenim pitanjima. Pokret je izazvan smrću 22-godišnje Mahse Amini u pritvoru ozloglašene moralne policije nakon što je privedena zbog nepoštovanja strogog zakona o odijevanju za žene.

Nacionalno nezadovoljstvo bilo je evidentno u niskoj izlaznosti glasača na parlamentarnim i predsjedničkim izborima posljednjih godina. Dok se Iran ponosio izuzetno visokom izlaznošću glasača, posljednji parlamentarni izbori u martu zabilježili su najnižu izlaznost od osnivanja Islamske Republike 1979. godine, uprkos naporima vlade da mobilizira birače prije glasanja.

Vrhovni vođa zemlje je konačni arbitar za većinu odluka u Iranu, ali izabrani predsjednik će biti lice Islamske Republike u inostranstvu.

(Vijesti.ba)